Razumijete li se u gnojivima?

Razumijete li se u gnojivima?

Ukratko ćemo pokušati podijeliti gnojiva prema kulturama koje ćete uzgajati. Na kraju popis gnojiva koja će vam biti korisna tijekom uzgoja povrća.

Kod 99% uzgajanih biljaka osnova je hranjiva zemlja. Hranjive tvari u tlo dodajemo već u jesen. Ukopavamo na dubinu minimalno 25 cm stajski gnoj ili zreli kompost. Gnojem nemojte prihranjivati npr. gredicu na kojoj će se uzgajati češnjak.

Sjetva - za kvalitetnu sjetvu bez gljivičnih bolesti u supstrat za sjetvu dodajemo Previcur pomiješan s mlakom vodom.

Krstašice - vrlo su zahtjevne na dovoljne količine kalija. Dodajemo ga na gredice najbolje prije sadnje u obliku kalijevog sulfata. Nakon ukorijenjivanja tek presađenih biljaka prihranjujemo kalcijevim amonijevim nitratom u dozi od 30g po m2.

Plodovito povrće - želite li uspješno uzgajati lončarice i tikvenjače, sijte ih na gredice gdje je prije bila zelena gnojidba. Koja je uspješno ukopana u tlo. Lončarice prihranjujte s 20g kalcijevog amonijevog nitrata na 1m2. Pozor! - Ako ćete tikvenjače uzgajati na kompostu, imajte na umu da će njihov razgranati korijenski sustav iscrpiti sve hranjive tvari iz komposta. U tlo za krastavce ukopajte veću količinu stajskog gnoja ili komposta. Preduzgojene presadnice krastavaca presađujte zajedno s razvijenom korijenskom grumenom - najbolje u podignute humke prosijanog komposta. Tijekom rasta prihranjujte kalcijevim amonijevim nitratom - 22g po m2. Rajčice prihranjujemo tijekom vegetacije jednako kao i krastavce kalcijevim amonijevim nitratom 22g po m2, kod paprika dovoljna je količina od 20g po m2.

Lukovice - trebaju dobro pripremljeno i nezakorovljeno tlo. Najbolje ilovasto-pjeskovito, hranjivo s sadržajem kalcija. Luk nemojte zalijevati vodom iz vodovoda. Osjetljiv je na klor. Pozor! - tijekom vegetacije lučne presadnice ne zalijevamo niti prihranjujemo! Prije sadnje luka prihnojite gredicu kalijevim sulfatom u količini od 25g po m2. Češnjak ne podnosi prihranjivanje stajskim gnojem. Češnjeve češnjiće prije sadnje namačemo u Sulku. Sulku pripremamo u omjeru 1/4 l Sulke na 5 l vode. Češnjiće namačemo 6-12 sati. Tijekom vegetacije možemo još češnjak prihranjivati kalcijevim amonijevim nitratom u preporučenoj količini od 18g po m2. Poriluk dobro podnosi gnojenje zrelim stajskim gnojem. Poriluk prihranjujemo superfosfatom u količini od 45g po m2. Vlasac prihranjujemo kalcijevim amonijevim nitratom u količini od 15g/m2.

Korjenasto povrće - zahtijeva duboka, humozna tla s dovoljno kalcija. Loše podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem, što rezultira pucanjem i grananjem korijena. Kisela tla treba vapniti u jesen. Odmah nakon pojedinačnog razrjeđivanja možemo mrkvu prihranjivati kalcijevim amonijevim nitratom oko 15g po m2. Peršin i pastrnjak imaju slične zahtjeve kao mrkva. Gnojidba svježim gnojem uzrokuje im hrđave mrlje. Crni korijen ne podnosi kisela tla. Višak dušika uzrokuje gorčinu i mekšanje korijena.

Celer naprotiv, obilno gnojimo stajskim gnojem, kompostom i industrijskim gnojivima. Celeru ne smeta prisutnost klora u tlu. Do kraja srpnja redovito prihranjujemo svakih 14 dana kalcijevim amonijevim nitratom u količini 30g/m2 i gnojivom NPK u količini 100g/m2. Rotkvice zahtijevaju dovoljno vlage kako bulvice ne bi bile izdužene. Rotkvu ne prihranjujte svježim gnojem. Hren ne sadite u zakorijenjena tla. Pogodno je dobro prihranjeno tlo u sastavu 5kg stajskog gnoja, 40g superfosfata i 40g amonijevog sulfata po m2. Tijekom vegetacije hrena tlo rahljimo i plijevimo. Dohranjujemo višekomponentnim gnojivom NPK i kalcijevim amonijevim nitratom u količini 30g/m2. Crvena repa treba tijekom vegetacijskog razdoblja prihranjivanje višekomponentnim gnojivom NPK i kalcijevim amonijevim nitratom u količini 30g/m2. Vodnjak i turina nisu zahtjevni za gnojidbu.

Lisno povrće - za svoj razvoj treba dovoljno svjetla, topline i tlo s velikom rezervom hranjiva. Osobito dušika. Glavičasta salata ne podnosi kisela tla. Gredice gnojimo prije sadnje kompostom. Osim komposta prihranjujemo amonijevim sulfatom u količini 30g i superfosfatom u količini 60g/m2. Tijekom vegetacije preporučljivo je prihranjivati kalcijevim amonijevim nitratom 15g i višekomponentnim gnojivom NPK 60g/m2. Uz dobru gnojidbu moguće je salatu uzgajati na istom mjestu nekoliko godina zaredom. Špinat i lobodu prihranjujemo kalcijevim amonijevim nitratom u količini 22g/m2. Blitvi odgovaraju tla opskrbljena dušikom.

Među višekomponentna ili kombinirana gnojiva spadaju kalijev nitrat i NPK. Prema utjecaju na reakciju tla gnojiva se dijele na: kisela (kalijev klorid), neutralna (kalcijev amonijev nitrat) i bazična (dušično vapno).

Mahunarke - nisu zahtjevne za gnojiva. Možemo im dodavati gnojiva koja sadrže kalcij. Same su tzv. zelena gnojidba. Prihranjujemo kompostom. Budete li uzgajali leću, tada prihranjujte Cereritom u količini 50g/m2. Mlade biljke možemo prihranjivati tijekom vegetacije kalcijevim amonijevim nitratom 8g/m2.

Začinsko bilje - možemo posaditi u posudu s dozom odležalog komposta.

Ostalo povrće - Rabarbaru obilno prihranjujte stajskim gnojem u preporučenoj dozi od 8 kg/m2. Dodajte i superfosfat 60 g, amonijev sulfat 40 g i kalijeva sol 25 g/m2. Ako ne želite kupovati toliko različitih vrsta gnojiva, tada upotrijebite višekomponentno gnojivo NPK u količini od 80 g/m2. Tijekom vegetacije možete rabarbaru prihranjivati kalcijevim amonijevim nitratom u količini od 22 g/m2.

Koje gnojivo vam se isplati kupiti i uvijek imati pripremljeno?

• stajski gnoj
• kalcijev ammonijev nitrat
• kalijev sulfat
• superfosfat
• vapno
• gnojivo NPK
• ammonijev sulfat
• cererit
• previcur

Gnojiva uvijek skladištite na suhom i tamnom mjestu. Čuvajte izvan dohvata djece! Pridržavajte se uputa na stražnjoj strani pakiranja! U slučaju ozljede uvijek postupajte prema upozorenjima na stražnjoj strani pakiranja i potražite stručnu pomoć!

Prihranjujete li?

Podijelite svoja iskustva s prijateljima na Facebooku!

Autor: Hana Michalíková