Krtica i voluharica - tko šteti i koga štititi

Ukratko: Krtica je korisna: hrani se kukcima i ličinkama, ne oštećuje korijenje i rahli tlo. Štetu radi voluharica, glodavac koji dnevno pojede 85–100 g biljne hrane, osobito korijenja, lukovica i gomolja. Razlikujete ih po humcima: krtičnjaci su viši i stožasti, a humci voluharice plitki i nepravilni.

Krtica i voluharica - tko šteti i koga štititi

Krtica - ona je korisna. Ona u crnom baršunastom kaputiću. Obična krtica (lat. Talpa europaea), je mali sisavac, insektivor iz porodice krtica. Ovaj rod broji oko 13 vrsta. Krtica živi u podzemnim hodnicima, hrani se beskralježnjacima koje pronalazi pomoću njuha. Krtica dobro napreduje u Europi i Aziji, na nadmorskoj visini do 500 m.n.v. Krtica ima tijelo valjkastog oblika, obraslo tamnom, baršunastom i mekom dlakom. Naraste u dužinu do 18 cm. Njezina najupadljivija obilježja su prednje noge sa sraslim dugim prstima sa snažnim pandžama. Ove kopajuće noge su ružičaste, kao i krtičin njušak, koji je prekriven taktilnim tijelcima.

Krtica se hrani kukcima. Što više poznatih "krtičnjaka" imate na vrtu, to živahnije imate življenje u tlu ispod površine. Krtica se hrani isključivo kukcima, ne oštećuje korijenje biljaka. Krtica upravlja opsežnim sustavom hodnika. Hodnici se dijele na gnijezdo i lovište. Gnijezdo je otprilike 0,5 m ispod površine, na suhom mjestu. Hodničići iz njega izlaze zrakasto. Iznad gnijezda obično je velika hrpica. Lovište je nasuprot tome ispod manjih hrpica. Hodničići služe za pronalaženje hrane. Krtica hodničićima neprestano prolazi i lovi hranu. Krtica dnevno pojede oko 100g kukaca, a krtica ženka 70g. Krtica za razliku od drugih životinja ne upada u zimski san, čak i u mrazu prolazi spletom hodničića i traži hranu. Za slučaj nužde krtica skladišti ulovljene gujavice kojima odgrize glavicu. Parenje kod krtica odvija se početkom ljeta, otprilike 3 tjedna. Nakon parenja ženka okoti 4-5 golih mladunčadi koje sišu približno 6 tjedana. Majka krtica pažljivo se brine o bespomoćnim mladunčadima i u slučaju opasnosti ih prenosi na drugo mjesto.

Krtica nije za mnoge životinje omiljen plijen zbog svog mošusnog mirisa. Njezin prirodni neprijatelj je roda, koja čeka kod hrpice i dugim kljunom izvlači protrčavajuću krticu koju proguta živu. Krtica također postaje žrtvom mišara. Povremeno je iskopavaju divlje svinje i jazavci.

Krtica rado lovi - puževe, sitne miševe, stonoge, kukce, pauke, medvjedice, personal i druge ličinke i crve. Puževi objedaju korisne biljke s mekim listovima. Ako je vlažno i toplo ljeto, mogu se razmnožiti. Sitni miševi uništavaju lukovice, gomoljike i korijenje. Stonoge nisu štetnici, sudjeluju u stvaranju humusa. Od kukaca bira i štetne i korisne vrste. Od biljojeda kukaca koji štete biljkama krtica bira pipe. Medvjedica obična i personal danas već rijetkih hrušta rijetko se pojavljuju na vrtovima. Od crvi krtica nas rado oslobađa strašnih nematoda.

S a v j e t: Krtica je ugrožena životinja koja je navedena u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta. Nikako ih nemojte ubijati. Njihovo uništavanje je izravno zabranjeno. Krtica je korisna u uništavanju mnogih vrsta štetnih insekata. Također doprinosi prozračivanju tla. Ako vam stvarno smetaju njihovi humci u zemlji na vrtu, pokušajte ih samo "ljudski" otjerati. Dobro funkcionira jednostavna stvar, a to je da nekoliko staklenih boca ukopate koso u zemlju. Zahvaljujući vjetru nastaju u boci zvukovi koji su krtici neugodni. Krtica se zato radije preseli drugdje.

Kako prepoznati razliku između glodavca i krtice?

Krtičji humci su viši od humaka glodavaca i imaju oblik stošca. Krtičje humke nemojte otkrivati, ne razgrtajte ih, krtica si najčešće iskopa zamjenski dublji hodnik. Krtica iskopava hodnike ovalnog presjeka (oval položen) visoke oko 5 cm i široke 6 cm. Korijeni koji zadiru u hodnike su netaknuti.

Glodavac pravi plitke humke. Ako mu otkrijete hodnik ispod humka, glodavac će ga zatvoriti. Glodavac također ima ovalne hodnike, ali uspravne, visoke 6-8 cm i široke 5 cm. Unutar hodnika ima sve korijene izglodane.

Glodavac - je onaj koji dovodi do očaja niz vrtlara. Glodavac je biljožder koji proždire svaki biljni materijal. Voluharica (lat. Arvicola terrestris), je bliski srodnik miša. Međutim, većeg je rasta. Doraste do dužine 12-20 cm. Glava glodavca je velika i široka, s tupom njuškom. Glodavac dnevno konzumira 85-100 g hrane. Time se svrstava među najstrahovitije vrtne štetnike. Ako s vaših gredica nestaju biljke, onda vjerujte da imate posla s glodavcem. On najprije odgrize korijene biljaka, zatim povuče pod zemlju cijeli nadzemni dio. Preko noći se tako najčešće gube tulipani, salata i mnoge druge vrste.

Zaštita biljaka od glodavaca - glodavac najviše ugrožava visoke gredice s rastresitom zemljom, gdje imate posađene lukovice i gomoljaste biljke. Biljke zato štitite žičanom mrežom. Ako gredicu postavljate, mislite na glodavce već od početka i visioku gredicu obrubite mrežom, mrežu položite i na dno gredice. Ako se u vašem vrtu pojavljuju glodavci i znate da s njima nemate dobro iskustvo, zaštitite mesnate gomolji i lukovice ljiljana i drugih biljaka tako da ih umetnete u žičanu mrežu. Oko gredice možete također posaditi biljke koje odbijaju glodavce, kao što su: krunska carska (Fritillaria imperialis), pitomi luk, češnjak (aromatske tvari češnjaka odbijaju glodavce, može se posaditi i uz korijene voćnih stabala, malinjaka, ruža, među povrće. Češnjak je pogodan i protiv gljivičnih bolesti biljaka). Komonice, mlječika, crni ribizl, crna zova (listove zove stavljajte u hodnike glodavca), i tuja - također njihove grane možete stavljati u hodnike glodavaca.

Pozor! zaštitite krticu - Voluharica stvara hrpice slične onima od krtice. Međutim, ovi glodavci za razliku od krtice nanose veliku štetu vrtnim biljkama. Glodaju čitave podzemne dijelove biljaka, lukovice, gomolje i korijenje. Ako se na vašem vrtu pojavi hrpica, nemojte olako postavljati zamke za voluharice, jer biste mogli eliminirati krticu koja je upisana u Crvenu knjigu ugroženih vrsta. Prije nego poduzmete bilo kakve mjere, pažljivo se uvjerite o kojoj životinji se radi.

Mamci za voluharice - jednostavno djeluje gel mamac koji se nanese u rupu i tako se zalijepi za krzno voluharice koja prolazi. Zamke i mamce za voluharice postavljajte samo kada ste sigurni da se u njih nije uhvatila krtica! Ako budete postavljati zamke za voluharice, protrljajte rukavicama malo zemlje. Voluharice imaju vrlo osjetljiv njuh i mogli biste ih tako odbiti ljudskim mirisom. Ako uspijete uhvatiti krticu u zamke, odnesite je živu daleko od vašeg vrta.

Autor: Hana Michalíková