Kako uzgajati palme

Uzgoj palmi

Svatko može uzgojiti vlastitu palmu kod kuće gotovo bez troškova. To je dobra vijest, jer kupnja jedne odrasle palme u našoj zemlji košta poprilično skupo. Puno je isplativije kupiti jeftinije sjeme, od kojih se može primiti više sadnica pa tako možete uzgojiti nekoliko prekrasnih sobnih palmi.

Iz tih razloga, preporučujemo početi uzgajati vlastite palme (Phoenix dactylifera). Sjeme palmi možete jednostavno staviti u lonac i čekati dok ne proklijaju. Međutim, to je vrlo nesigurna metoda i vjerojatno će donijeti nezadovoljavajući rezultat. Ako želite pouzdaniji način kako od sjemena dobiti klice, isprobajte sljedeće postupke:

Metoda klijanja:

Kada sam prvi put počela sa sađenjem vlastitih palmi iz sjemena, bila sam vrlo razočarana svojim slabim uspjehom. Većina knjiga o palmama je općenito pomalo nejasna u nekim konkretnim stvarima. Tako da nisam imala drugu mogućnost nego pokušati vlastite eksperimente. Kao rezultat, sada imam sustav s kojim postižem dobre rezultate kod većine vrsta koje sam ikad pokušala posaditi. Ako ste u prošlosti imali problema s klijanjem palmi, pokušajte ovo.

• Namočite sjemenke na 24 sata (ponekad i duže, u slučaju vrlo tvrde površine sjemenke). Tijekom ovih sati trebate nekoliko puta zamijeniti vodu. Sjemenke namačite na toplom mjestu, kao što je na primjer kuhinja.
• Očistite sjemenke. Riješite se mesnate pulpe ili dlačica, ako je to moguće. Gljivice su veliki problem kod nekih klijavućih sjemenki palmi. Iako ih možete odvratiti fungicidima, to ne mora uvijek biti učinkovito. Gljivice vole mesnatu pulpu sjemenki, stoga je morate temeljito očistiti!
• Postavite sjemenke na sterilno mjesto koje nije vlažno. Najveće probleme sam imala kada sam počela uzgajati palme i oni su bili uzrokovani time što su mjesta za klijanje bila previše vlažna. Tako je raslo samo puno plijesni, ali ne i palmi. Danas koristim jednu metodu - otprilike 550ml vermikulita (koji možete nabaviti u vrtnim centrima), navlaženog u 30ml (otprilike dvije juhe žlice) vode. Dobiveni vermikulit bi trebao biti potpuno suh na dodir. Ipak, ne ustručavajte se dodati i više vode. Imam proklijale sjemenke u 10ml vode i 1 litri vermikulita.
• Zatvorite sjemenke u zrakotjesnoj posudi - na primjer u PE vrećici.
• Postavite ih na toplo mjesto, recimo iznad tople vode, temperatura oko 32°C je idealna.
• Provjeravajte sjemenke svakodnevno. U slučaju da su sjemenke svježe, možda ćete otkriti da mnoge vrste klijaju već za jedan ili dva tjedna, i to unatoč činjenici da ćete u knjigama pročitati da ovaj proces traje 2 ili 3 mjeseca!
• Kada se pojavi korijen, stavite sjemenke pažljivo u dobro dreniran kompost. Na primjer 50/50 standardnog uzgojnog komposta i šljunka. Održavajte ga na toplom dok se klice ne pojave. Kada se pojave, postavite palmu na toplo i sunčano mjesto. Ako je vaša sobna temperatura prilično hladna, budite vrlo oprezni da palmu ne zalijete previše vodom, jer u slučaju da je kompost na stalno vlažnom mjestu, palma će vam istrunuti. Ako nije, aktivno raste.

Štočine i bolesti palmi

Mnoge štočine kukaca i bolesti palmi mogu napasti i oštetiti palmu, u ekstremnim slučajevima ju mogu i uništiti. Ako bude palma u razvoju napadnuta kukcima ili zaražena bolešću, snaga palme može biti znatno smanjena, i tako uništena palma može potpuno uvenuti. Cikasi su manje podložni štetinicama i bolestima, njihovi tvrdi listovi su najranjiviji samo u fazi kada nastaju i postaju tvrdi.

U hladnoj klimi napad štetinica i bolesti na palme i cikase nije takav problem kao u tropskoj klimi, gdje se nekoliko generacija kukaca može razmnožiti u jednoj godini i gdje postoji veliki broj bolesti koje napreduju u toplini i vlazi. To je upravo slučaj s gljivičnim bolestima. Hladna klima ima prednost u tome što tijekom hladnijih mjeseci mnoge vrste kukaca izmiru. Ovo razdoblje, tijekom kojeg se ne šire mnoge bolesti, daje čovjeku vremena da djeluje i preuzme kontrolu u svoje ruke.

Neki štetnici i bolesti zajednički su za većinu zemalja, ali svaka zemlja ima neke koji su tipični samo za njihovu regiju. Stoga spominjanje svih bolesti nije moguće u ovom odjeljku.

Štetnici

Insekti i grinje mogu napasti palme, a oštećenja uzrokuju rast novih netipičnih listova. Kod starijih palmi koje su napadnute u istom opsegu kao i mlade, ako jesu, šteta je manje vidljiva.

Insekti obično spadaju u jednu od dvije kategorije: oni koji uzrokuju oštećenja sisanjem sokova iz listova i oni koji uzrokuju štetu žvakanjem listova.

• Lisne uši:

Ovaj insekt je ovalnog oblika, približno 2 mm. Sive su, svijetlo ružičaste ili svijetlo žute boje s bijelim voskom koji prekriva tijelo. Razmnožavaju se brzo u velike kolonije koje često izgledaju kao bijele mrlje plijesni i hrane se sisanjem sokova iz listova i stabljika. Uspijevaju na toplim, vlažnim mjestima i mogu živjeti u tlu ili na biljci. Ako utječu na pupoljak palme, novi listovi mogu se pojaviti uništeni. Također imaju sklonost kolonizaciji na donjoj strani ili u kruni cikasa i ponovno sišu sokove. Ponekad mogu biti povezani s mravima koji se hrane mednom rosom koju oni sami proizvode. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi.

• Grinje i paučinaste grinje:

Ovaj insekt koji sisa obično je golim okom nevidljiv i razmnožava se iznimno brzo u toplim i suhim uvjetima. Imaju tendenciju biti na biljci neprimijećeni dok znakovi njihove štete nisu vidljivo očiti. Koloniziraju se na donjoj strani palmovih listova, a sisanje sokova uzrokuje da listovi posmeđuju i otpadaju. Europske i dvopjegaste grinje poznate su po tome što također napadaju pupoljke nekih palmi, što uzrokuje zaustavljanje njihovog rasta. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi.

• Štitaste uši:

Postoji mnogo vrsta ovih parazita koji sišu sokove iz listova palmi i cikasa. Mogu se razlikovati oblikom i bojom, a uobičajeno prisutni tipovi su ovalnog oblika s oklopljenim školjkama i ponekad su voštani na dodir, obično vidljivi i u mirovanju. Dok su mnoge vrste specifične za neke zemlje, neke vrste kao bijela palmina štitasta uš (Phenacaspis eugeniae), palmina štitasta uš, svijetlo smeđa štitasta uš (Coccus hesperidum) i ružičasto-voštana štitasta uš (Ceroplastes rubens), poznate su po napadu na palme i cikase. Njihovo oštećenje je najveće na palmama i može uzrokovati žućenje listova i napad plijesni u sjenovitim područjima. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi.

• Tripsi:

Mnoge vrste tripsa hrane se opalim lišćem ili raspadajućom tvari, dok druge napadaju palme i uzrokuju znatnu štetu. Dimenzijski su mali i koloniziraju se na donjoj strani palmovih listova te sišu sokove iz njih, što uzrokuje da listovi na sebi imaju srebrno-bijele mrlje. Odrasli lete od biljke do biljke i polažu jaja. Mladi se jedinke hrane na palmi, a zatim se često premještaju na listove u donjem dijelu biljke, gdje se razvijaju u odrasle kako bi i oni mogli polagati jaja. Posebno su uobičajeni nakon toplog i suhog vremena. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi.

• Štitasta uš:

Ovaj insekt podsjeća na malog bijelog moljca i neke vrste napadaju palme zarazom na donjoj strani listova te sišu sokove iz biljke. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi.

• Gusjenice leptira i moljaca:

Mnogi leptiri i moljci se uopće ne hrane, ali polažu jaja iz kojih se razvijaju ličinke i postoji velika količina ličinki insekata poput gusjenica koje uzrokuju štete na palmovim listovima živući ili pasući se na lišću. Mnoge je moguće pokupiti s listova. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi.

• Ostali insekti koji žvaču:

Skakavci, komarci, uške, bube i njihove ličinke mogu napasti palme u određenim razdobljima godine. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi. Puževi napadaju neke vrste palmi, posebno vrste Chamaedorea, tako što se kreću po stabljici i hrane se listovima. Mogu biti fizički uklonjeni. Koristite samo sredstva registrirana za tu kulturu u vašoj zemlji i pridržavajte se uputa na etiketi.

• Strižibube i termiti:

Ovaj insekt je poznat po tome što uzrokuje štete na palmama i cikadasima. Strižibube mogu napraviti rupu u deblima palmi i uzrokovati vidljivo oštećenje, ali ne ugrožavaju palme posebno ako su zdrave. Termiti mogu uzrokovati veliku štetu na palmama, napadaju ispod zemlje i teško ih je kontrolirati. U područjima gdje prevladavaju, prevencija uništavanjem gnijezda je najbolje sredstvo, prije nego što utječu na biljku. Također napadaju cikase koji su nezdrave, napadaju korijenje i debla. Poklopci se ponašaju slično, napadaju nezdrave cikase, hrane se na njihovim stabljikama i truleži koja se može razviti.

Bolesti

Bolesti je često teško identificirati i uobičajeno je da je nedostatak hranjivih tvari simptom bolesti. Cikasi su relativno bez bolesti, ali uglavnom su osjetljivi na trulež korijena ako se uzgajaju bez dobrog drenaža. Te bolesti, koje obično utječu na palme, uglavnom su gljivičnog ili bakterijskog tipa, ali su i virusi poznati. Bolesti se mogu širiti kroz tlo, kukcima ili ljudskim kontaktom, i kada se pojave, važno je spaliti zaražene dijelove biljke kako se ne bi proširile i izbjegavati ponovnu sadnju gdje je tlo zaraženo. Ako je zalijevanje tla naviklo povećavati zaražene sadnice, jer su sadnice izumrle na vidljive znakove napada gljiva ili su se istrunule, tada to tlo ne bi trebalo biti korišteno za sljedeću seriju sadnica, jer je vjerojatno da bi bolest napala i novo sjeme ili biljku.

• Prigušivanje:

Ova bolest može biti tipična za sjeme klijajućih palmi koje su uzgojene u stakleniku koji je topao, vlažan i nedovoljno prozračen. Sjeme može lako podleći truleži odmah nakon što je proklijalo ili prije nego što se pojavi ili odmah nakon. Čiste posude, tlo i sjeme pomoći će nam odstraniti i spriječiti širenje organizama odgovornih za prigušivanje. Dobro prozračivanje bi trebalo pomoći, a dodatno fungicidni sprejevi odobreni u EU za dotičnu biljku mogu biti korišteni za uništavanje gljiva; pridržavajte se uputa na etiketi.

• Trulež pupoljka:

Što se tiče palmi, ovaj izraz je već korišten - značio je unutarnju i kruničnu trulež. Među simptomima su venuće, žućenje i na kraju uveli pupoljak palme, rastući centar, i time i uvela cijela palma. Trulež pupoljka je uzrokovana plijesnima ili bakterijama koje ulaze u krunu palme i zaraženo tkivo postaje želatinozna masa. To može biti uzrokovano fizičkim oštećenjem kao olujom koja oštećuje rastuće centre palme ili prekomjernom zadržanom vodom u kruni, koja omogućuje ulazak patogena. Može biti također uzrokovano kukcima na palmama, kao što je na primjer napad grinja koje sišu sok iz biljaka, oslabljuju njihov rast tako da je i novi rast slab i gljive mogu prodrijeti u biljku. Tome se može spriječiti odmah nakon fizičkog oštećenja ili ako je trulež otkrivena u početnoj fazi, rješenje je ulijevanje sistemskog fungicida odobrenog u EU za dotičnu biljku (prema etiketi) ili općeg fungicida kao što je bakreni oksiklorid u rastući vrh.