Opasna kovrljava bolest breskvi

Kovrčavost breskve je gljivična bolest koja pogađa uglavnom breskve, ali i badem i bademobreskvicu. Njezin uzročnik je gljiva Taphrina deformans. Ova bolest napada stabla gotovo svake godine i značajno ih oslabljuje, stoga je zaštita vrlo važna.

Napadu se može preventivno spriječiti ili ograničiti kemijskom zaštitom, ali je potrebno znati kada je pravo vrijeme i koje pripravke koristiti.

Simptomi i posljedice napada kovrčavošću

Najizraženije znakove možemo uočiti na lišću. Na njemu se prvo pojavljuju žućkasti, kasnije crveni mjehurići, listovi se uvijaju i deformiraju. Dolazi do opadanja velikog dijela cvjetova, plodovi su sitniji, ponekad su na površini mrlje ili pucaju. Ljeti dolazi do opadanja zaraženih listova i niču novi, no ovaj proces značajno oslabljuje stablo što se očituje kako na plodovima, tako i na otpornosti na mraz i sposobnosti odolijevanja napadu drugih bolesti.

Ponekad može doći do zamjene kovrčavosti i napada lisnih uši. Neke vrste lisnih uši također svojom sisanjem uzrokuju nastanak crvenih mjehurića. Razlikovati ih možemo pregledom donje strane lista - u slučaju gljive bit će prekriven finom bijelom prevlakom, u slučaju napada lisnih uši naći ćemo ili žive jedinke ili ljepljive mrlje na površini listne kožice.

Životni ciklus Taphrina deformans

Gljiva se širi sporama. One preživljavaju nepovoljna razdoblja i omogućuju razmnožavanje. Nakon klijanja spora stvara se micelij unutar biljnih tkiva i u ovoj fazi nije moguće oštetiti gljivu prskanjem. Taphrina počinje klijati i rasti već pri sedam stupnjeva iznad nule, stoga razdoblje zaštite od nje odvija se uglavnom kasno na jesen i u predproljeće. Odgovara joj vlažno vrijeme, zbog čega napad biva veći pri kišovitim proljećima. Spore prezimljuju na opalim listovima, deblu, mladicama i na ljuskama pupova.

Zaštita od kovrčavosti

Kao preventivna zaštita služi prije svega odabir otpornijih sorti breskvi i pravilna rezidba, koja omogućuje brzo isušivanje listova i grana te time sprječava razvoj bolesti. Pravilnom gnojidbom i dovoljnim zalijevanjem možemo povećati kondiciju i time obrambenu sposobnost biljke. No, ako je već napadnuta, ne može se sama braniti. Ako napad dolazi redovito, neophodno je početi i s prskanjem.

Kemijska zaštita prskanjem može se provoditi u bilo koje vrijeme od opadanja lišća do faze bubrenja terminalnih pupova (na pupovima se pojavljuju zelene pruge). Važno je bezmrazno vrijeme bez oborina tijekom primjene i još nekoliko dana nakon nje. Prskanje je preporučljivo ponoviti jednom do dvaput, no s razmakom od najmanje dva tjedna. Preparate je dobro izmjenjivati kako bi se spriječio razvoj rezistencije gljive. Prikladni preparati su Dithane, Champion, Delan, Kuprikol, Korzar, Optikombi ili Kocide.

Prilikom prskanja vodite računa da bude obrađeno cijelo stablo i grane. Česta je pogreška misliti da gljiva prezimljava samo u lisnim pupovima. Spore su, međutim, raspoređene po svim dijelovima stabla.