Kako pravilno napraviti kompost?

Želite li si vlastiti kompost? To je pitanje koje si postavlja gotovo svaki vlasnik vrta. Neke odvraća predstava da će se morati složeno brinuti o kompostu, da će zaudarati i nagrđivati ukrasni vrt. Za tu cijenu im malo komposta nije vrijedno truda... Međutim, ta predstava o kompostu je pogrešna, postavljanje komposta nije nimalo složeno, pravilno održavan kompost ne zaudarava i ni u kojem slučaju ne mora nagrđivati vrt. Na tržištu postoji velika količina kompostera od kojih može odabrati gotovo svatko. Majstori mogu jednostavno izgraditi uređaj za kompostiranje točno prema svojim zamislima. Osim toga, zahvaljujući kompostiranju ostataka iz kućanstva, trave, obrezanih grana i drugog biorazgradivog otpada moguće je smanjiti količinu proizvedenog otpada za gotovo trećinu.

Kompostiranje - što je to uopće?

Kompostiranje je prirodni proces pri kojem dolazi do raspadanja kompostiranog materijala, djelovanjem živih organizama koji žive u tlu, vode i kisika, u humus. Čovjek nastoji ubrzati taj proces tako što kompostu stvara što idealnije uvjete za brzo sazrijevanje. Glavni akteri pri stvaranju komposta su gliste i drugi sitni živući organizmi. Zahvaljujući tim organizmima od ostataka iz kućanstva, trave i drugog kompostiranog materijala vrlo brzo nastaje sirovina koja je u vrtu gotovo neprocjenjiva - kompost, koji sadrži prvenstveno humus. Pri uzgoju humus je nezamjenjiv, jer zadržava vodu u tlu, hvata zdravlju štetne tvari i uravnotežuje kiselost, potiče rast i jača zdravlje biljaka. Pravilno sazreo kompost može zamijeniti skupu treset.

Krenimo s kompostiranjem - kako započeti

Prvi korak pri osnivanju kompostišta je pronalaženje prikladnog mjesta i odabir pravog uređaja za kompostiranje. Kompost bi trebao biti smješten na dobro pristupačnom mjestu, ali istovremeno ne bi smio narušavati ukupni izgled vrta. Kompost idealno ne bi trebao biti izložen izravnom suncu, vjetru i jakoj kiši. Najprikladnije je stoga polusjenovito mjesto pod nadstrešnicom (ako ne planirate nabaviti komposter s poklopcem). Pri odabiru mjesta za komposter ne smije se zaboraviti da "radnici", tj. gliste i drugi organizmi u tlu, moraju imati pristup kompostu. Komposter stoga ne smije stajati na betonskoj niti na drugoj nepropusnoj podlozi. Odabir uređaja za kompostiranje ovisi o planiranoj količini materijala za kompostiranje kao i o vještini vrtlara. Za manje vrtlare kao stvoreni su plastični komposteri zapremine oko 400 - 600 litara. U našoj online trgovini možete odabrati plastični komposter u neutralnoj crnoj boji. U većim vrtovima, gdje se pretpostavlja kompostiranje veće količine trave, lišća i grana, prikladnije je izraditi vlastiti komposter npr. od dasaka starih europeleta, ograde... Pri izradi kompostera ne zaboravite na otvoreno dno i mogućnost uklanjanja jedne strane kompostera pri prekapanju komposta. Mašti hrvatskih majstora nema granica pri izradi kompostera. U našoj online trgovini možete pronaći i ubrzivač kompostiranja.

Komposter stoji na pravom mjestu - kompostirajmo dakle...

Komposter, bilo kupljeni ili vlastoručno izrađen, stoji na odabranom mjestu, došlo je vrijeme za osnivanje prvog komposta. Na dno kompostera trebale bi doći sitne grančice koje će imati zadaću dovoditi zrak u kompost - provjetravati ga odozdo. Na grančice je moguće slagati daljnji materijal za kompostiranje. U slučaju da ćete u kompost stavljati odjednom veću količinu trave, lišća ili ostataka povrća, dobro je pomiješati ih s malo obične zemlje. Mirisu možete spriječiti dobrim provjetravanjem komposta pomoću grančica ili sloja slame. Zahvaljujući miješanju zemlje s materijalom za kompostiranje, sitni organizmi i mikroorganizmi tla imaju lakši posao jer se ne moraju probijati kroz toliku količinu materijala. Slaganje materijala za kompostiranje i njegovo proslojavanje može se provoditi sve do punjenja kompostera. Provjetravanje pomoću grančica ili slame nije dovoljno, stoga je potrebno barem 1-2 puta godišnje kompost prekopati. Temeljitim prekopavanjem u kompost dolazi dovoljno zraka važnog za ubrzanje sazrijevanja komposta. Znak da je potrebno kompost temeljito prekopati je i miris koji se širi iz kompostera. Posao će vam ići lakše s novim vilama razvijenim upravo za prekopavanje komposta. Zahvaljujući njihovom ergonomskom oblikovanju, ugodnom držanju i kvalitetnom materijalu zagarantiranom markom Fiskars, htjet ćete prekopavati kompost mnogo češće. Proces sazrijevanja komposta može se osim redovitog prekopavanja ubrzati i dodavanjem ubrzivača komposta ili aktivatora komposta. U ponudi našeg e-shopa ovih preparata za ubrzanje zrenja komposta pronaći ćete cijeli niz.

Kamo s tim - što u komposter spada a što ne

Biootpad pogodan za kompostiranje:

• ostaci voća, povrća iz kuhinje
• kore od citrusa samo u maloj količini
• ocvjetalo cvijeće nenapadnuto štetočinama ili bolestima
• trava, lišće i sitne grane, iverje, piljevina, strugotine, kora
• pepeo od drva
• vrećice čaja, kava
• papir - samo dobro razgradiv - letke predajte u skupljanje
• izmet sitnih domaćih životinja (kokošinjac, bobice od kunića)

U komposter definitivno ne spada:

• korov i biljke napadnute štetočinama i bolestima
• nać od krumpira
• koštice od voća
• meso, kosti, masti
• kamenje, građevinski otpad
• pepeo od ugljena
• plastika, porculan, metali i drugi nerazgradivi materijali
• kemikalije, lijekovi, boje
• izmet pasa i mačaka

Savjet: U plastične kompostere nemojte stavljati previše vlažan materijal jer bi moglo doći do truljenja.

Pravilna vlažnost ima važnu ulogu u kompostiranju

Kompost ne bi smio biti ni previše suh ni previše mokar. Suhoća bi mogla usporiti procese kompostiranja, a zbog prekomjerne vlažnosti moglo bi doći do truljenja. Previše suh kompost prepoznatljiv je na prvi pogled. Njegova površina je sivkaste boje, mrvi se, novo dodani materijal se gotovo ne razgrađuje ili se razgrađuje presporo. Znak previše suhog komposta su i stonoge. Prva pomoć za suh kompost je poprskivanje kišnicom, prekopavanje i dodavanje dovoljne količine svježeg i vlažnog materijala. Pravilo glasi - uvijek miješati vlažno sa suhim. Suprotan problem je premokri kompost. Previše vlažan kompost osjetit ćete već izdaleka. Prekomjernu vlažnost zatim jednostavno provjerite stiskom male količine komposta u dlanu - ako iz njega istječe voda, to je loše. Glavna mjera protiv prekomjerne vlažnosti je sprječavanje zatjecanja vode u kompost - natkrivanje. Kod prekomjerne vlažnosti nije prikladno u kompost dodavati vodenkasto voće i povrće. U to vrijeme u kompostnik spada suh materijal (lišće, sjeckana slama ili suha zemlja), koji se pomiješa s vlažnim materijalom.

U kompostnik stavljamo pravilne sirovine, redovito ga prekopavamo, prevladali smo probleme - kada će biti moguće koristiti ga?

Kao što je već rečeno, zahvaljujući ljudskom zahvatu vrijeme kompostiranja skratit će se u odnosu na uobičajeno vrijeme gotovo za polovicu. Uz stvaranje idealnih uvjeta moguće je dobiti prvi kompost nakon cca 8 - 10 tjedana kompostiranja. Ovaj kompost ipak još nije dovoljno zreo i pogoduje se posebno za malčiranje. Zrelosti, tj. optimalnog vremena za uporabu kompost dostiže nakon cca 7 - 12 mjeseci. U to vrijeme od kompostiranog materijala već bi trebala biti tamnosmeđa, rastresita masa, koja će ugodno mirisati na šumsko tlo. Volumen zrelog komposta je do polovice manji nego što je bila početna količina kompostiranog materijala. Kućni kompost dodaje se u supstrat za uzgoj ukrasnog bilja, povrća i sobnih biljaka umjesto gnojiva ili treseta.