Kako uzgajati fuksije

Fuksije (lat. Fuchsia) su biljke iz porodice vrbolikovki (lat. Onagraceae). Fuksije su vrlo raznolike, mogu biti uspravne, viseće, s jednostavnim, poluispunjenim i potpuno ispunjenim cvjetovima, u različitim kombinacijama boja. Uzgajivači su razvili preko dvanaest tisuća kultivara. Fuksije se ne razlikuju samo po svom izgledu, već i po načinu uzgoja. Neki kultivari su vrlo lijepi, ali je cijena za ljepotu razmjerno velika osjetljivost na pogreške u uzgoju. Uobičajene vrste fuksija mogu uspješno uzgajati i manje iskusni uzgajivači, no potrebno je pridržavati se osnovnih načela njege ovih prekrasnih biljaka.

Uzgoj fuksija – izmjena ljetovanja i zimovanja je nužnost

Fuksije su jedna od rijetkih vrsta biljaka koje preferiraju polusjenovita ili sjenovita staništa. Čak i u sjeni fuksijama je potrebno dovoljno svjetla i zraka. Većina kultivara ne podnosi boravak na izravnom podnevnom suncu. Idealan je položaj orijentiran na istok, zapad ili na sjever. Ako nemate drugu mogućnost i prisiljeni ste smjestiti fuksije na južnu stranu, birajte kultivare s tamnijim cvjetovima koji bolje podnose izravno sunce. Druga mogućnost je zaštititi fuksije od izravne podnevne vrućine. Fuksijama odgovara vanjsko stanište. Nisu otporne na mraz, stoga ih je potrebno unijeti u zatvoreni prostor prije dolaska mraza. Natrag na vanjsko stanište fuksije bi trebale doći što prije. Prije prizemnih mrazeva zaštitite ih pokrivačem od netkane tekstilije. Prikladno vrijeme za prijenos biljaka na ljetno stanište je prijelaz travnja i svibnja. Novi izbojci tako će moći izrasti već na vanjskom staništu i neće biti deformirani nedostatkom svjetla na zimovalištu. Nagrada za pravovremeni prijenos na ljetno stanište je bogato cvjetanje i kompaktan rast fuksija. Kao što je već spomenuto, fuksije nisu otporne na mraz, stoga ih je potrebno pravovremeno ukloniti s ljetnog staništa. To mora biti prije dolaska prvih mrazeva. Idealno zimovalište za fuksije je mjesto u kojem je stabilna temperatura u rasponu od 5 – 10 °C. Niska temperatura neće dopustiti biljkama rast, tako neće doći do deformacije (razvlačenja) biljaka uzrokovane prijevremenim rastom i nedostatkom svjetla. Kao zimovalište možete odabrati staklenik u kojem ne smrzava ili drugu hladnu prostoriju u kojoj je dovoljna vlažnost zraka i raspršeno svjetlo. Većina fuksija preživi i u tamnoj prostoriji s temperaturom oko 5 °C. Biljke koje zimuju u mraku moraju imati orezane sve izbojke koji su narasli tijekom vegetacije. Na svakoj grančici ostavlja se samo par pupova s listovima. Neorezani izbojci bi tijekom zime odrvenili i na proljeće bi slabo izbijali. Prednost rezidbe je i oslobađanje od štetočina i uzročnika bolesti koji bi se tijekom zime mogli nekontrolirano širiti. Iznimku u temperaturi za zimovanje čine biljke koje će se na proljeće razmnožavati reznicama, one zahtijevaju temperaturu za zimovanje oko 15 °C.

Novu vegetacijsku sezonu započnite presađivanjem...

Fuksiju je potrebno svake godine u proljeće presaditi kako bi se osigurao dovoljan unos hranjivih tvari za njihov bujni rast i bogato cvjetanje. Najpovoljnije vrijeme je presađivanje još prije prenošenja na ljetno stanište – tj. u ožujku i prvoj polovici travnja. Fuksijama priuštite prozračan, humusan supstrat, blago kiselog karaktera s pH oko 6. Fuksije se mogu uzgajati u gotovim supstratima namijenjenim upravo za njih ili u smjesi dobro odležalog komposta, vrtlarskog supstrata s dodatkom perlita ili pijeska. Supstrat u posudama treba biti prije presađivanja (sadnje) blago presušen kako bi se mogao lako odvojiti od korijena. Oštećeni i odumrli korijeni se uklanjaju. Fuksije se presađuju u nešto veću posudu od one prethodne, starije biljke mogu biti posađene natrag u prvobitnu posudu. Nakon presađivanja fuksije se umjereno zaliju i obrezuju se eventualni izbojci koji su nikli tijekom zimovanja.

S zalijevanjem fuksija ne štedite, ali ih ne prelijevajte

Pravilno zalijevanje je važan preduvjet za bujni rast fuksija. U razdoblju vegetacije (na ljetnom staništu) fuksije se zalijevaju prilično izdašno. Konkretna potreba za zalijevanjem ovisi o vrsti fuksije, kao i o vremenu. Što je temperatura viša, to supstrat brže presušuje. Kod visokih ljetnih temperatura prijeti opasnost od tzv. „prokuhavanja" biljaka ili prelijevanja. Biljke su pod utjecajem topline blago uvele, što bi moglo dovesti do pretpostavke da im nedostaje vode, suprotno je često istina – vode imaju dovoljno i dodatno zalijevanje u zagrijani supstrat moglo bi im naštetiti ili ih čak uništiti. Zato se nemojte u sparini zavarati i prvo provjerite je li supstrat uistinu suh! Nakon zalijevanja u podstavcima ne bi trebala dugoročno stajati voda jer bi došlo do brzog truljenja korijenskog sustava i propadanja cijele biljke. Ako je to moguće, ostavite posude s fuksijama da stoje slobodno bez podstavaka, tako će suvišna voda imati priliku slobodno otjecati. Sparne dane možete fuksijama ugoditi prskanjem, čime će doći do povećanja vlažnosti zraka. Potpuno suprotna je situacija zimi, koju fuksije prezimljuju na hladnom zimovalištu. Zimi se zalijevanje uvelike ograničava, sasvim je dovoljno blago zalijevanje jednom u dva do tri tjedna. Supstrat nikada ne smije potpuno presušiti. Konkretnu frekvenciju zalijevanja potrebno je pratiti izravno na zimovalištu i prema zahtjevima pojedinačnih biljaka.

S zalijevanjem je povezano i gnojidba

Fuksije zahtijevaju hranjivi supstrat, no hranjive tvari im ne traju cijelu sezonu, stoga se mora pristupiti redovitoj gnojidbi. Za osiguravanje bogatog cvjetanja nužno je fuksije gnojiti vrlo često – ponekad čak i dvaput tjedno. S gnojidbom se obično počinje početkom travnja, nakon presađivanja biljaka. Gnojidba se završava krajem kolovoza, kada se biljke ostavljaju da dobro sazriju prije nadolazeće zime. Pogodno gnojivo je višekomponentno gnojivo s većim sadržajem dušika. Pokazao se učinkovitim preparat Kristalon start za bujan rast u proljetnom razdoblju. Od lipnja je prikladnije koristiti Kristalon plod – cvijet. Potpuno cvjetajuće fuksije su vrlo zahtjevne po pitanju potrebe za hranjivim tvarima, stoga im se gnojivo može davati u slabijem koncentraciji svaki dan, a jednom tjedno provesti gnojidbu punom dozom gnojiva. Ovako hranjene fuksije će cvjetati vrlo dugo i cvjetovi će biti ujednačene veličine.

Da fuksije ne bi rasle kao drveće u šumi, potrebno ih je oblikovati

Na oblikovanje biljaka treba misliti pri proljetnoj i jesenskoj rezidbi. U jesen se skraćuju izrašteni izbojci i priprema se budući oblik krošnje. U proljeće se zatim provodi uklanjanje izduženih zimskih izbojaka i konačna rezidba. Oblikovna rezidba se mora provoditi na početku sezone, najbolje do polovice travnja, kako se s izbojcima ne bi uklonili i pupovi koji izbijaju. Pinciranje fuksija je potrebno kako bi se od njih stvorio kompaktan grm. Od mnogih vrsta fuksija može se stvoriti i grm na deblu. Odabrani izbojak se ne pincira, već se naprotiv privezuje na kratki štapić. Neželjeni bočni izbojci se što prije uklanjaju. Pri privezivanju fuksija pazite da biljke ne ugušite vrpcom.

Ni fuksije ne zaobilaze bolesti i štetnici

Najbolja prevencija protiv bolesti i štetnika je pružiti fuksijama prikladne uvjete za uzgoj, tada će biljke biti jače i manje sklone bolestima. Pri lošem zimovanju često se pojavljuje siva plijesan, koja se širi pri prevelikoj vlazi i pri nedostatku svjetla. Ljeti fuksije najčešće napadaju grinje, lisne uši, štitaste uši i tripsi. Prisutnost grinja se prepoznaje po sitnoj paučinki na naličju listova. Lisne uši su vidljive na prvi pogled, riješiti ih se možete na primjer pomoću preparata Mospilan. Drugi neugodni insekti su štitaste uši. Štitaste uši su mali bijeli mušice koje isišu listove. Listovi napadnuti štitatim ušima prekriveni su ljepljivom tekućinom. Učinkovit preparat u borbi protiv štitastih uši je opet Mospilan. Ovim preparatom ćete dakle riješiti problem sa štitatim ušima i lisnim ušima istovremeno.

Puno uspjeha pri uzgoju fuksija!