Niski grah Negra - sjemenke graha

Phaseolus vulgaris - Negra

Jednogodišnja biljka podrijetlom iz tropskih područja Amerike. Ima vitičastu stabljiku koja može doseći visinu od 1,5 - 2 metra. Plod je mahuna koja sadrži različit broj sjemenki bubrežastog oblika. Ovisno o sorti razlikuju se bojom i veličinom. Sjemenke graha su otrovne. Sadrže tvar fazin. Ona se kuhanjem gubi. Stoga ne jedemo nekuhane sjemenke. Cvjetovi su bijele, ružičaste, žute ili ljubičaste boje i tvore rijetke grozdaste cvatove. Cvate od lipnja do kolovoza.

Grah sadrži izvor aminokiselina i askorbinsku kiselinu.

Kako uzgajati grah

• Riječ je o biljci koja voli toplinu, stoga je sadimo na sunčano mjesto zaštićeno od vjetra. U vrijeme cvatnje grah treba temperaturu između 20 i 25 stupnjeva Celzija. Grah je zahtjevan na zalijevanje, tlo ne smije presušiti, ali istodobno ne smije biti ni prevlaženo! Sve vrste graha trebaju potporu. Ukrasne vrste dobro će se uklopiti na pergole, ograde ili u posude s konstrukcijama za penjanje. Prehrambene sorte sadimo uz motke ili od špage napravimo mjesto za njihovo vezivanje. Oko biljke prozračujemo tlo i održavamo ga bez korova. Redovito branje mahuna potiče stvaranje novih plodova.

• Sjeme sijemo u ožujku. Sjeme sadimo u propusni hranjivi supstrat i postavljamo ga na svijetlo mjesto. Grah za klijanje zahtijeva toplinu, stoga je prikladan staklenik ili klijalište. Na ciljano mjesto grah sijemo nakon 15. svibnja, kada više ne prijeti smrzavanje.

  Niske sorte sijemo po 3-4 sjemenke u pripremljene jamice duboke oko 5 cm. Međusobno udaljene oko 20 cm.

  Penjačke sorte sijemo po otprilike 5 sjemenki u jamice duboke 5 cm i, ovisno o vrsti potpore, do metar jedne od druge.

• Prikladna su lakša pjeskovito-ilovasta tla s dovoljno mikroorganizama i hranjivih tvari. Idealan pH je oko 6,5.

• Koristimo NPK gnojiva s niskim udjelom dušika. U proljeće se preporučuje grahu na stanište jednokratno dodati 3 kg dušika na m2, 3–4 kg P2O5/m2 i 11 kg K2O/m2. Ako se grah uzgaja u hranjivom tlu, gnojiva ne moramo primjenjivati uopće.

• Najozbiljnija bolest graha je antraknoza. Na mladim mahunama pojavljuju se smeđe, sve veće mrlje, micelij prodire i u unutrašnjost mahune te napada sjemenke, na kojima stvara žutosmeđe do crvenosmeđe mrlje. Zahvat provodimo kemijskim pripravcima - fungicidima i uklanjanjem žetvenih ostataka.

  Grah često napadaju i druge gljivične ili bakterijske infekcije, kao što su siva plijesan, smeđa pjegavost lišća, bakterijska pjegavost, hrđa graha i druge.

  Muha klijanaca je muha čije ličinke napadaju klijajuće klicine listove i vegetacijski vrh biljke još u tlu, ponajprije za hladnijeg, vlažnog vremena. Prikladna zaštita je tretiranje sjemena insekticidima.

  Mali, tamni kukac - grahov žižak napada sjemenke, u kojima prezimljuje. Dolazi do gubitka vrijednosti ubranog uroda. Prikladna zaštita je spremiti oljuštene sjemenke u zamrzivač (pri temperaturi –10 °C kukci ugibaju za 10-14 dana, pri –17 °C već za 8 sati).

• Berbu na zrno provodimo kada mahune sasuše, a sjemenke su čvrste, dobro dozrele i potpuno obojene.

  Za upotrebu u kuhinji beremo još nedozrele mahune koje, kada ih lagano savijemo, puknu.