Penjačice – vertikalni vrt i zaslon

Popinave biljke -- vertikalni vrt i zastor

Popinave biljke su neprocjenjiva pomocnica svakog vrtlara. Tijekom nekoliko sezona mogu pokriti neuglednu zid, stvoriti zivi zastor za privatnost, ozeljeiniti pergolu ili altanu i pretvoriti goleme vertikalne plohe u bujne zelene stijenove. Mnoge od njih su osim toga ukras zahvaljujuci prekrasnom cvjetanju i sljepljivom jesenjom obojenju listica.

Kompletan izbor popinaveih biljaka nalazite u kategoriji popinave biljke.

Kako popinave biljke rastu

Ne sve popinaveice se penjusljaju na isti nacin. Mehanizam ucvrscenja na nosivoj konstrukciji je kljucni faktor pri odabiru ispravne podloge -- lose odabrana podloga moze dovesti do toga da biljka ne raste zeljenim smjerom ili se uopce ne ucvrsti.

Vrste mehanizama hvatanja

• Sisionima (sisucim diskovima): Divovski loznjak, brsljad. Na krajnjim vazama tvore drobni sisni diskovi kojima se pridrze izravno na zid bez bilo kakvog dodatnog oslonca. Pri kidanju mogu osta tetiti fasadu.
• Spiralno omotavanjem stabljike: Glicina, actinidia, hmelj. Stabljika se spiralno omotava oko podloge. Zahtijevaju kolce, stupove ili uzad dovoljne cvrscine.
• Vitici: Klematis, grahor. Tvore tanke vitice kojima se hvataju za resetku, mrezu ili zicu.
• Oslanjanjem: Popinave ruze, kupina. Nemaju nikakav specijalizirani mehanizam hvatanja -- moraju se vezati na podlogu.

Kako odabrati ispravnu podlogu

Najomiljenije popinave biljke

Divovski loznjak (Parthenocissus)

Divovski loznjak je brzo rastuci i niskoznacajna popinaveica, poznata ponajvise po svojoj sljepljivoj crvenoj jesenjoj boji. U vrtovima se najcesce uzgajaju dvije vrste:

Peterolisni loznjak (P. quinquefolia): Dlanovito slozeni listici, brz rast, podnosi i poluhijaenu. Sisnim diskovima se drzi na bilo kojoj povrsini. Moze doseci 15--20 metara.

Trilisni loznjak (P. tricuspidata): Jednostavni, trilisni listica tjesno prilijepljeni na zid koji tvore savrsenu zelenu tapetu. Jesenja boja je jos intenzivnija nego kod peterolisnog.

Uzgajanje: Podnosi puno sunca i dubok sjenjac i nije zahtjevan prema zemlji. Brzo raste -- 1 do 3 metra godisnje. Jedina potrebna njega je kontrola rasta jer ostavljen bez rezanja moze pokriti cijelu kucu ukljucujuci prozore.

Brsljad (Hedera)

Zimzelena popinaveica koja ozeljenjuje zidove tijekom cijele godine i kao jedina zimzelena popinaveica je obicno dostupna u domacinskim rasadnicama.

Obicni brsljad (H. helix): Klasicna vrsta s tamno zelenim, laciniastim listovima. Ucvrscuje se sisnim diskovima, podnosi dubok sjenjac. U prvim godinama raste sporo, zatim znatno ubrzava.

Zanimljive sorte:
- 'Goldheart' -- zeleni listici sa zutim sredistem
- 'Glacier' -- sivo-zeleni listici s bijela rubom
- 'Hibernica' (irski brsljad) -- veci listici, brzi rast

Uzgajanje: Preferira vlaznu, humusnu zemlju. Moze narusiiti stare i pukane fasade, na modernu zdravu fasadu je siguran. Potpuno mraznostaljan.

Klematis (Clematis)

Klematis je kraljica medu popinaveicama zahvaljujuci prekrasnim, cesto velikim cvjetovima u siroko paleti boja.

Glavne grupe:

• Velikocvjetni hibridi: Cvjetovi 10--20 cm u bojama od bijele preko ruzicaste i plave do purpurne. Cvjetaju od svibnja do rujna ovisno o sorti.
• 'Nelly Moser' -- ruzicasta sa tamnom linijom
• 'Jackmanii' -- duboko ljubicast, obilje cvjetanja
• 'The President' -- duboko plava
• Alpski klematis (C. montana): Mali ruzicasti ili bijeli cvjetovi u velikom broju, cvjetajuci u svibnju. Vrlo bujit rast, lako ce pokriti cijelu pergolu.
• Tangutski klematis (C. tangutica): Zuti zvonoliki cvjetovi, nakon procvjetavanja dekorativni svileni plodovi. Cvjeta od lipnja do rujna, nije zahtjevan prema mjestu.

Uzgajanje: Vrijedi pravilo "glava na suncu, noge u sjenci" -- bazu biljke zatamnite niskom trajnicom ili kamenjem. Klematis treba podlogu: resetku, mrezu ili drugu popinaveicu kao osnovu. Nacin rezanja se bitno razlikuje ovisno o grupi i sorti, zato uvijek konzultirajte posebne upute.

Glicina (Wisteria)

Glicina spada medu najromanticenije popinaveice uopce. Duge grozdove cvjetova (30--50 cm) u ljubicastoj, bijeloj ili ruzicastoj boji su svake godine nepozabna videnja koja privlace paznju cijele okoline.

Kinska glicina (W. sinensis): Cvjeta prije zelenja (travanj--svibanj), grozdovi dosjecu 20--30 cm. Omotava se protiv smjera kazaljki sata.

Japanska glicina (W. floribunda): Dulji grozdovi (do 50 cm), cvjetajuci istodobno sa zeljenjem. Omotava se u smjeru kazaljki sata.

Uzgajanje: Zahtijeva puno sunca, toplo i zastitmljeno mjesto -- idealno juzni ili zapadni zid. Podloga mora biti vrlo czvrsta jer mocan glicina moze vremenom ostetica krovni pokrov. Rezanje provodite dva puta godisnje: ljetno skratite izdanke na 5--6 ociju, zimski na 2--3 oka. S prvim cvjetanjem racunajte tek nakon 3--7 godina od sadnje.

Ostale zanimljive popinaveice

• Rozetasta hortenzija (Hydrangea petiolaris): Popinava hortenzija s bijeli cvjetovima. Podnosi sjenjac, idealna za sjeverne zidove. Spora pocetna faza, nakon ukorijenjenja bujno raste.
• Uklapajuci hmelj (Humulus lupulus): Ekstremno brzi rast -- do 6 m po sezoni. Nadzemni dio na jesen odumire. Sorta 'Aureus' nudi dekorativne zlate lisice.
• Actinidia (Actinidia): Rodbina kiwija s jestivim plodovima. A. kolomikta ima efektno ruzicasto-bijelo obojene lisice i potpuno je mraznostaljna.
• Mirisni grahor (Lathyrus odoratus): Jednogodisnja biljka s izuzetno mirisnim cvjetovima u raznolikim bojama. Idealna za ogadu, trelaz ili kao brza sezonska zaslona.

Vertikalni vrt -- prakticna rjesenja

Ozeljenjivanje zida kuce

Odabir biljke trebao bi uvijek odgovarati svjetskoj strani fasade:
- Sjeverni zid: Brsljad, rozetasta hortenzija
- Juzni zid: Glicina, klematis, vinova loza
- Istocni ili zapadni zid: Loznjak, klematis, actinidia

Ziva zaslona za privatnost

Trebate li zaslonu stvoriti sto prije, postupite na ovaj nacin:
1. Instalirajte zicanu ili uzetnu podlogu na udaljenosti najmanje 10 cm od zida.
2. Posadite loznjak ili hmelj kao najbrze rastuci drustvima.
3. Za cijelog-godisnju zaslonu kombinirajte brsljad (zimzelen) sa loznjaka (opadajuci ali gusti).

Ozeljenjivanje pergole i altane

Glicina, klematis i vinova loza su klasicni izbori za pergole. Kombinacijom vise vrsta s razlicitim razdobljima cvjetanja produljite dekorativni efekt tijekom cijele sezone -- na primjer glicina u proljecu, klematis ljeti i loza s barvama listica na jesen.

Pogledajte nasu ponudu popinaveih biljaka i odaberite onu pravu za vas vrt.

FAQ -- Cesce postavljana pitanja

Mogu li popinave biljke osta tetiti fasadu kuce?

Loznjak i brsljad se ucvrscuju sisnim diskovima koji mogu narusiiti stariju i pukanu fasadu. Na modernu zdravu fasadu je rizik minimalan. Nakon odtrganja ostati ce vidljivi tragovi. Pouzdana alternativa je montaza zicane podloge ili resetke s razmakom od zida -- biljka tada raste na konstrukciji i fasada se uopce ne dodiruje.

Koliko brzo popinave biljke pokrivaju cijeli zid?

Ovisi o vrsti. Hmelj naraste do 6 m po sezoni (nadzemni dio medutim na zimu odumire). Loznjak raste 1--3 m godisnje i za 3--5 godina ce pokriti obicnu zidu. Brsljad je u prvim 2--3 godina spora, zatim ubrzava na 1--2 m godisnje. Glicina i klematis su srednje brzo rastuci.

Trebam li popinave biljke zastititi tijekom zime?

Loznjak, brsljad, alpski klematis i hmelj su potpuno mraznostalni u cijeloj Hrvatskoj. Glicina moze u hladnijim podrucjima namrznuti -- preporucha se zastititi bazu biljke mulcujucim korom. Velikocvjetni klematis su vecinom mraznostalni, ali cijene zastitenih mjesta i laganu zimsku zastittu korijena.

Kako kombinirati vise popinavih biljaka na jednoj podlozi?

Uspjesi kombinacija je klematis koji se vije kroz drugu popinaveicu -- na primjer loznjak kao zelena pozadina kroz koju se vije klematis s efektnim cvjetovima. Popularna je i kombinacija glicine i klematisa: glicina cvjeta na proljecu, klematis preuzima ulogu ljeti i na jesen. Pazite da si drustvima medusobno ne preraste i ne konkuriraju u rastu.