Palme, ne samo u tropima

Palme su tropska stabla koja potječu iz vrućih egzotičnih krajeva, a prva vrsta tih prekrasnih biljaka postojala je već prije 7 milijuna godina.

Ukratko: Sjeme palmi namočite prije sjetve na 24 sata u vodu i vodu nekoliko puta zamijenite. Klija u vlažnom vermikulitu na temperaturi oko 32 °C, ovisno o vrsti za 2 tjedna do 2 mjeseca. Mlade biljke do 3 godine presađujte svake godine, starije nakon 3 do 5 godina, najbolje u proljeće.

Namakanje sjemena	24 sata u vodi, vodu nekoliko puta zamijeniti
Supstrat za klijanje	550 ml vermikulita navlaženog s oko 30 ml vode, hermetički zatvorena posuda
Temperatura klijanja	oko 32 °C
Vrijeme klijanja	2 tjedna do 2 mjeseca ovisno o vrsti
Presađivanje	do 3 godine svake godine, zatim svake 3 do 5 godina, idealno u proljeće
Prezimljavanje	5 do 7 °C, zalijevanje na minimumu ili zamijenjeno orošavanjem

Palme u svojoj domovini narastu do golemih razmjera, njihovi listovi mogu biti dugi do 17 m i široki do 2 m. Kod nas takav rast doduše nećete dočekati, ali budući da je većina njihovih vrsta nezahtjevna, kod kuće možete uzgojiti njihove manje primjerke.

Prema listovima te biljke dijelimo na palme s perastim listovima i palme s lepezastim listovima.

Uzgoj palmi

Pri uzgoju iz sjemena potrebno je prije sadnje sjemenke namočiti na 24 sata u vodu, a vodu nekoliko puta zamijeniti. Kako bismo izbjegli gljivične bolesti, očistite pulpu ili dlačice. Sjeme stavite u 550 ml vermikulita navlaženog s oko 30 ml vode, a zatim ga stavite u hermetički zatvorenu posudu. Posudu postavite na toplo mjesto, oko 32 °C.

Kod nekih vrsta klijanje možete dočekati već za dva tjedna, a kod drugih tek za 2 mjeseca. Čim se pojavi korijen, sjemenke stavite u kompost sa šljunkom u omjeru 50:50. Tako pripremljeno sjeme ostavite u toploj prostoriji, a nakon nicanja ne zaboravite biljku postaviti na sunčano mjesto.

Ako palmu uzgajate u hladnijoj prostoriji, prilagodite tome i zalijevanje: ako je supstrat stalno vlažan, palma će istrunuti.

Pri prezimljavanju palmi na temperaturi oko 5 do 7 °C zalijevanje svedemo na minimum ili ga zamijenimo orošavanjem.

Presađivanje

Palme do 3 godine presađujte svake godine, starije zatim svake 3 do 5 godina. Za palme odaberite hranjiv supstrat, na primjer dva dijela ilovastog tla i humusne listovače te jedan dio zrelog stajskog gnoja, treseta i pijeska. Iako te biljke ne vole osobito presađivanje, uz pravilan postupak neće im naškoditi. Najbolje vrijeme za presađivanje je proljeće. Važno je odabrati dovoljno veliku posudu kako bi biljka imala dovoljno mjesta za rast. Ako biljka ima istrunuo ili na bilo koji način oštećen korijen, uklonit ćemo ga. Nakon presađivanja biljku je primjereno barem 2 tjedna umjereno zalijevati i ne izlagati izravnom suncu.

Bolesti i štetnici

Protiv tih se štetnika možemo braniti lovkama za odrasle jedinke ili prskanjem, na primjer sredstvom Mospilan

Grinje i crveni pauci

Ti mali štetnici, nevidljivi golim okom, množe se velikom brzinom, osobito u toplom i suhom okruženju. Njihova se prisutnost očituje smeđenjem i potom opadanjem listova iz kojih sišu sok.

Gljivarice

Riječ je o malim mušicama od 2 do 4 mm koje polažu jajašca uz korijen biljaka. Izlegle ličinke zatim mogu uzrokovati infekciju korijena zbog koje se zaustavlja rast i biljka potom ugiba. Dodatni je znak prisutnosti gljivarica blijeđenje listova palme

Brašnaste uši

Brašnaste uši mali su štetnici nalik lisnim ušima, bijele boje. Važna je prevencija jer kad ih pronađemo, može biti prekasno. Očituju se bijelim mrljama na listovima i korijenju.

Kao zaštitu biljke je prikladno tuširati ili upotrijebiti kemijsko sredstvo Nurelle D.

Bijele mušice

Sljedeći dosadni kukac koji može našim palmama naškoditi su bijele mušice, osobito njihove ličinke.

Preporučujemo protiv njih upotrijebiti Nurelle D ili Mospilan 20 SP.

Štitaste uši i kaparovi

Budući da imaju voštani oklop koji ih štiti i od prskanja, najgori su štetnik koji može napasti naše palme. Prepoznajemo ih po krem, oker ili smeđoj boji i sivim mrljicama na grančicama ili deblu.

Za uklanjanje tih tvrdokornih štetnika preporučujemo upotrijebiti Biool, Mospilan 20 SP ili Calypso 480 SC. Od kućnih sredstava može se upotrijebiti obično stolno ulje kojim pomoću vate pažljivopremazujemo listove.

Crveni pauci

Tim se grinjama izvrsno daje u toplini i suhoći, očituju se sušenjem listova, paučinom i čahurama na listovima.

Tako zahvaćene listove odrežite, a od kemijske zaštite može se upotrijebiti Talstar 10 EC.

Neke vrste palmi

Howea forsteriana (kentija) – ova palma dobila je ime po otoku Lord Howe, treba puno svjetla (ne izravno, jako podnevno sunce), a biljka ne bi trebala biti ni u suhom zraku.

Caryota – potječe iz Azije, naraste do 10 metara. Biljka mora imati temperaturu od najmanje 15 °C

Cocos nucifera – ta je biljka rasprostranjena u svim tropskim krajevima i bogata je bjelančevinama.

Areca lutescens – najčešća je sobna biljka, potječe s Madagaskara, treba stalno zalijevanje i temperature više od 15 °C

Phoenix canariensis (kanarska datulja) – lako je uzgojiva biljka s Kanarskih otoka s listovima koji završavaju oštrim vrhom (nije prikladna za uzgoj u blizini djece), treba je štititi od mraza.

Licuala – u Aziji raste gotovo 100 vrsta, naraste do veličine od otprilike 2 metra, treba temperaturu iznad 15 °C, potrebno ju je često orošavati.

Washingtonia filifera – očaravajuća biljka koja potječe iz jugozapada SAD-a, te se palme štite od hladnoće odumrlim listovima koji ostaju na biljci neko vrijeme prije nego što otpadnu.

Moglo bi vas zanimati: Stidljiva mimoza (Mimosa pudica)