Konoplja / marihuana

Ukratko: Konoplja je jednogodišnja biljka iz porodice konopljovki, uzgaja se kao industrijska kultura i kao droga. Razlikuju se četiri osnovna taksona: sativa (do 6 m), indica (do 3 m), spontanea sa sadržajem THC-a najviše 0,5 % i kafiristanica (do 1,5 m). Za uzgoj joj je potreban propusni humusni supstrat, sunčano stanište i umjereno zalijevanje.

Konoplja je jednogodišnja biljka iz porodice Cannabaceae. Uzgaja se u toplijim područjima i u područjima umjerenog pojasa kao značajna industrijska biljka i popularno sredstvo za opuštanje.

Od industrijske konoplje proizvode se tekstil, koristi se i za izradu užadi te zvučnih i toplinskih izolatora. U kozmetici je važna za proizvodnju ulja i masti. Služi i kao gorivo. Uzgaja se zbog sjemenki, koje su vrlo hranjive. 

Iako je konoplja tzv. laka droga i manje je opasna od alkohola, prema UN-u je ta psihoaktivna droga u većini zemalja zabranjena. Glavni psihoaktivni kemijski spoj konoplje je tetrahidrokanabinol – THC.

Konoplju dijelimo na 4 osnovna taksona:

• Sativa (Cannabis sativa) – Sativa je izvorna vrsta svih ostalih ogranaka. Potječe iz ekvatorijalnog područja i naraste do visine od 6 m. Riječ je o vrlo psihoaktivnoj sorti koja postiže najviši sadržaj djelatne tvari THC. Osim izravne konzumacije, ta je vrsta ujedno važan izvor za proizvodnju čvrstih tkanina, za građevinarstvo, kozmetiku, ulje i biogoriva.
  

• Indica (Cannabis sativa subsp. Indica) – Podvrsta je vrste Sativa. Prirodno raste u himalajskim područjima i u sjevernoj Indiji. Zbog toga je to vrsta otpornija na hladnoću. Ovaj takson uzgaja se uglavnom zbog psihoaktivnih učinaka, a za industrijsku proizvodnju, osim u farmaciji, nije osobito prikladan. Naraste do najviše 3 metra i vrlo bogato cvate.

• Spontanea (Cannabis sativa subsp. Spontanea) – I to je podvrsta vrste Sativa. Spontanea je divlje rastuća vrsta konoplje koja se pojavljuje uglavnom u istočnoj Europi i Rusiji. Odlikuje je rano razdoblje cvatnje i mali sadržaj THC-a, najviše 0,5 %. U tu skupinu spada sjetvena konoplja, tipična upravo za našu klimu. Danas je rasprostranjena sve do područja Kine.

• Kafiristanica (Cannabis sativa subsp. Kafiristanica) – Afganistanska konoplja je izolirana i prirodno raste samo u planinskom lancu Hindukuš. Uzgaja se ponajviše u afganistanskim i pakistanskim planinama. Ova podvrsta nikada ne prelazi visinu od 1,5 metra. Ima vrlo visok sadržaj THC-a pa se koristi ponajprije za proizvodnju hašiša, a to je zapravo izdvojeni THC

Konoplja sadrži otprilike 70 aktivnih tvari – kanabinoida. Među najvažnijima su tetrahidrokanabinol (THC), kanabidiol (CBD) i kanabinol (CBN). Zbog sadržaja tih tvari uzgajaju se ponajprije sorte Sativa i Indica.Sadržaj THC-a kreće se u rasponu od 0,1 – 30 % ovisno o podrijetlu i načinu uzgoja. U modernom uzgoju sve je češći hidroponski uzgoj, koji sadržaj THC-a u konoplji znatno povećava.

Konoplja se u rekreativne i druge svrhe uzgaja zbog kruničnog dijela ženskih biljaka – marihuane – i konopljine smole, odnosno hašiša.
Najveći proizvođač izdvojene droge – hašiša – je Afganistan s gotovo 3 000 tona te droge godišnje. Konoplja se u velikoj mjeri uzgaja i u područjima Maroka i južne Španjolske.

Konoplja ima široku primjenu

• Tekstil i tkanine
• Užad i konopi
• Zvučna izolacija
• • Toplinska izolacija
    
  • Građevinarstvo
  • KozmetikaUlje
    
  • Masti
  • Biogoriva
  • Sjemenke
  • Brašno bez glutena
  • Konopljina vlakna
  • Gorivo

  Konzumira se pušenjem, pri čemu 15 do 50 % THC-a ulazi u krvotok i nastupa euforični do sedativni učinak droge. Traje otprilike 45 minuta dok učinak ne popusti. O uporabi konoplje u medicinske svrhe odlučuje liječnik.
  
  Izvana se u obliku masti tradicionalno koristi u kozmetici.
  
  Marihuana izaziva osjećaje euforije, potiče smijeh, uzbuđenje, smirenost, samospoznaju, potiče na jelo i spavanje, stvara osjećaj sigurnosti. Također širi zjenice i suši usta.
  THC se može unositi i hranom, npr. u maslacu, mlijeku, pecivu i sl. Djelatne tvari su naime topljive u mastima i alkoholu. Predoziranje nije smrtonosno, no može doći do stanja tjeskobe ili paranoje.

Konopljino vlakno proizvodi se iz vanjskog dijela stabljike i igra važnu ulogu u tekstilnoj industriji. Od njega se izrađuju primjerice košulje. Prije nego što konopljino vlakno postane košulja, mora proći fazu močenja, brušenja, trljanja, češljanja i bojenja.


Konoplja je i važna sirovina za proizvodnju ulja, točnije sjemenke konoplje. Ulje je tamnozelene, gotovo crne boje i bogato je omega-3 masnim kiselinama. Nekoga podsjeća na okus lješnjaka. Konopljino ulje bogato je višestruko nezasićenim kiselinama. Zato se najviše koristi u kozmetici, osobito za suhu kožu i za njegu kože zimi.

Kao izolacijski materijal konopljina je smjesa našla primjenu u građevinarstvu, gdje je zamijenila primjerice azbest i staklenu vunu.

U prehrambenoj industriji cijene se visoke hranjive vrijednosti ove biljke. Sjemenke su bogate vlaknima 83 %, ugljikohidratima, bjelančevinama, osnovnim aminokiselinama te vitaminima B i E. Sjemenke se melju i u brašno koje ne sadrži gluten, na koji su mnogi ljudi alergični.

Moglo bi vas zanimati: Kupus