Papirni dud

Ukratko: Papirni dud je listopadno drvo podrijetlom iz Azije, nekad poznato po izradi papira od unutarnje kore. U Europi se danas smatra invazivnom vrstom, pa se prije sadnje isplati dobro razmisliti je li na konkretnom vrtu doista poželjan.

Papirni dud, botanički Broussonetia papyrifera, listopadno je drvo iz porodice dudovki koje u povoljnim uvjetima naraste do deset do dvadeset metara visine. Ima zakrivljeno deblo i unutarnju koru koju čine čvrsta, međusobno isprepletena vlakna. Listovi su izmjenični, srcoliki do jajoliki, dugi pet do dvadeset centimetara, s lica zeleni, a na naličju bijelo vuneni, pri čemu se na jednom stablu mogu izrazito razlikovati oblikom i veličinom. Svi dijelovi biljke sadrže mliječni lateks.

Odakle papirni dud potječe

Papirni dud podrijetlom je iz suptropskih i tropskih područja istočne Azije, dakle iz Kine, Indije, Vijetnama, Tajlanda, Koreje i okolnih zemalja. Ljudskom se djelatnošću postupno proširio i u Europu, Afriku i Ameriku. U nas se povremeno uzgaja kao ukrasno drvo na zaštićenim mjestima, primjerice u dvorskim parkovima i vrtovima, mrazeve do minus pet stupnjeva Celzijevih podnosi bez većih teškoća, dulja i oštrija mrazna razdoblja mu međutim štete.

Dvodomna biljka i širenje

Papirni dud je dvodomna biljka, muške i ženske cvjetove dakle uvijek nosi drugo stablo. Muške rese narastu do osam centimetara, dok se iz ženskih cvjetova razvijaju kuglasti plodovi (sabirni plodovi) veličine dva do tri centimetra s crvenim do narančastim koštunicama. Stablo raste vrlo brzo, tijekom dvije godine može narasti tri do četiri metra, a širi se i vjetrom raznošenim peludom i sjemenkama te korijenskim izdancima, dakle novim izbojcima koji niču izravno iz korijena matičnog stabla. Upravo ga kombinacija brzog rasta, obilne proizvodnje sjemenki i sposobnosti stvaranja izdanaka izvan domovine čini problematičnom, invazivnom vrstom.

Zašto se papirni dud smatra invazivnom vrstom

Izvan svog prirodnog areala papirni dud se može vrlo brzo proširiti nauštrb izvorne vegetacije, u SAD-u je već pobjegao iz kulture i ondje se ponaša kao udomaćeno invazivno drvo. Zbog kombinacije brzog rasta, lakog širenja sjemenkama i korijenskim izdancima te uz to alergenog peluda, uzgoj papirnog duda u Europskoj uniji je ograničen. Ako o sadnji papirnog duda razmišljate, isplati se unaprijed saznati aktualna pravila i razmotriti prijeti li na toj lokaciji njegovo nekontrolirano širenje u okolinu, osobito ako u susjedstvu postoje površine na koje bi se mogao lako sam proširiti.

Uporaba: od stare kineske izrade papira do danas

Papirni dud povijesno je povezan s izradom papira, već prije otprilike dvije tisuće godina Kinezi su od njegove kore izrađivali papir koji je znatno olakšao razvoj pismenosti. Od unutarnje kore tradicionalno se izrađuje i takozvana kora-tkanina tapa, koja se u pacifičkim kulturama koristila za obredna odijela, a vlakna iz kore i danas se koriste u izradi kvalitetnog japanskog papira washi i korejskog papira hanji, premda komercijalna prerada ostaje razmjerno zahtjevna i skupa. Njegovo se drvo danas koristi uglavnom za namještaj i celulozu, a listovi služe kao krma za stoku i gusjenice dudova svilca. Sveukupno je riječ o nezahtjevnoj, brzorastućoj pionirskoj vrsti koja lako naseljava i narušeno ili siromašno tlo te podnosi i onečišćen zrak.

Stanište i zahtjevi njege

Ako se za papirni dud ipak odlučite, odgovara mu sunčano do blago sjenovito stanište i humusno, propusno tlo s dovoljno vlage, osobito u prvim godinama nakon sadnje. Kao pionirska vrsta dobro se snalazi i sa siromašnijim ili narušenim tlom te podnosi i onečišćen gradski zrak, zahvaljujući čemu se nekad povremeno sadio i u gradske parkove. S obzirom na brz rast treba računati s tim da će stablo tijekom nekoliko godina zauzeti razmjerno veliki prostor, i iznad zemlje krošnjom i ispod zemlje korijenskim sustavom iz kojeg usto niču novi izdanci, ako želite ograničiti njegovo širenje, morate te izdanke redovito i dosljedno uklanjati, inače se iz jednog stabla tijekom nekoliko sezona može razviti cijeli manji sklop.

Razlika između papirnog duda i duda

Papirni dud se često miješa s dudom, s kojim je blisko srodan, oba pripadaju istoj porodici dudovki. Dud se međutim uzgaja uglavnom zbog jestivih plodova koji podsjećaju na kupine i zbog listova kojima se hrane gusjenice dudova svilca pri uzgoju svile. Papirni dud nasuprot tome nosi sitnije sabirne plodove koji se obično ne jedu, a njegovo je glavno povijesno značenje bila uporaba vlaknaste unutarnje kore za izradu papira i tkanina, a ne proizvodnja voća. Ako dakle naiđete na stablo sa sličnim listovima i niste sigurni o kojoj je vrsti riječ, pomoći će pogled upravo na plodove, kod duda riječ je o sočnom, jestivom sabirnom plodu, kod papirnog duda prije o suhljim koštunicama. Dud se usto u Češkoj uzgajao i zbog povijesne tradicije uzgoja dudova svilca, kad su se njegovi listovi skupljali kao krma za gusjenice koje proizvode svileno vlakno, ta je tradicija u nas u većem opsegu završila tek šezdesetih godina prošlog stoljeća. Papirni dud nasuprot tome takvu domaću tradiciju nema i u nas ostaje prije rubna, povremeno uzgajana ukrasna drvenasta vrsta s kojom ćete se prije slučajno susresti u nekom starijem dvorskom vrtu.

Česta pitanja

Koliko je visok papirni dud?

Obično deset do dvadeset metara, iznimno može narasti i više, spada među brzorastuća stabla.

Je li papirni dud prikladan za uobičajeni vrt u Češkoj?

U nas se uzgaja prije pojedinačno na zaštićenim mjestima, jer je u Europi zbog invazivnosti i alergenog peluda njegov uzgoj ograničen, razumno je unaprijed provjeriti uvjete.

Zašto se papirni dud tako zove?

Zato što se od njegove unutarnje kore već u staroj Kini izrađivao kvalitetan papir, a tradicionalno se od nje i danas izrađuje japanski i korejski ručni papir.

Podnosi li papirni dud mraz?

Kratkotrajno podnosi mrazeve do otprilike minus pet stupnjeva Celzijevih, dulji i jači mrazevi mu već štete.

Zašto se papirni dud smatra invazivnim?

Raste vrlo brzo, širi se i sjemenkama koje raznosi vjetar i korijenskim izdancima te izvan svog prirodnog areala lako zarasta u okolnu vegetaciju.

Izgledaju li cvjetovi muškog i ženskog papirnog duda jednako?

Ne, muška stabla imaju duge rese, dok se iz ženskih cvjetova razvijaju kuglasti sabirni plodovi s crvenim do narančastim koštunicama.

Izvori

Papirni dud – Wikipedija

Broussonetia papyrifera – Wikipedia (na engleskom)

Ažurirano: 11. 10. 2026.