Pomoćnik u vrtu - Jež

Ukratko: Jež se hrani kukcima, puževima, gujavicama i gusjenicama, pa u vrtu djeluje kao prirodna zaštita od štetočina od proljeća do jeseni. Privučete ga hrpom lišća, granja ili kompostom na mirnom mjestu. Ne koristite kemijske pesticide. Mladunče lakše od 800 g samo ne prezimi, odnesite ga u sklonište.

Pomoćnik u vrtu - Jež

Vrijeme još uvijek nije naklonjeno vrtlarenju, pa se okružite stručnom literaturom i planirajte što bi još bilo dobro ostvariti u vrtu. Ima puno vremena za planiranje i postupno sijanje novih sjemenki biljaka u čaše od jogurta i posude za sjetvu. Na kraju ćete otkriti da ste, zahvaljujući dugoj zimi, na prozorskoj dasci preduzgojili toliko toga da vam gredice neće biti dovoljne. Za skraćivanje duge zime i čekanja na rad u vlastitom vrtu možete naručiti sjemenke i supstrat za sjetvu. Sjetvu također možete prihranjivati.

Što još možete raditi u vrtu - ako bude povoljnije vrijeme preokrenite kompost. Prilikom preokretanja pazite da se u kompostu preko zime nije nastanila obitelj ježeva. Provjerite i popravite vrtno oruđe, odnosno nabavite novo. Popravite i obojite ograde. Kod novoposađenih stabala provjerite vezove i potpore. U slučaju duge zime može se dogoditi da gladne ptice napadnu svježe pupoljke grmlja i stabala. Stoga i dalje prikrmljujte ptice uljanim sjemenkama. Manja stabla možete zaštititi korištenjem zaštitne mreže ili primijeniti prskanje vapnenim mlijekom, odnosno aversol protiv ogriza. Ako ste prošle godine posadili breskve, provjerite lišće kako se ne bi širila kovrčavost. Kovrčavost je gljivična infekcija koja se upravo javlja na breskvama i nektarinama. Gljivične spore prezimljuju na kori stabala. U proljeće prve kiše prenose gljivične spore na svježe pupoljke, gdje gljivica zatim napada izbijajuće lišće. Širenje kovrčavosti lišća potiče hladno i vlažno vrijeme. Kako prepoznati kovrčavost? Rano u proljeće se odmah prvi listići breskava kovrčaju, jarko su narančasti. Protiv kovrčavosti breskava se borimo fungicidima - gnojivima i prskanjima. Prilikom korištenja fungicida potrebno je ispravno odabrati pravi trenutak. Kao prevenciju prskajte breskvu krajem jeseni, kada je lišće opalo ili u predproljeće, prije nego se pojave novi listovi.

Kod kuće se možete posvetiti sobnim biljkama. I biljkama koje imate na toplom na prezimljavanje, a već ih polako pripremate za smještaj na njihove vanjske pozicije. Očistite biljke od osušenog i bolesnog lišća. Počnite sa zalijevanjem 1x tjedno. Kontrolirajte pojavu bolesti i štetočina. Biljke postupno provjetravajte i navikavajte ih na vanjski zrak.

Jež - pomagač u vrtu

Jež je naziv za nekoliko rodova kukojeda sisavaca iz potporodice ježeva (lat. Erinaceinae). Zapadni jež (lat. Erinaceus europaeus) poznat je i pod imenom obični jež. Jež je srednje veliki svejed koji se javlja na cijelom teritoriju naše države. Ježevi spadaju među ugrožene vrste. Ježevi se nalaze diljem Europe, u Africi i Aziji, nastanjuju od nizina pa do nadmorske visine oko 800 m. Jež živi na rubovima šuma, na krčevinama, u parkovima, vrtovima, ali i u gradovima, u grmlju.

Jež je veliki pomagač u vrtu. Može osloboditi vaš vrt mnogih štetočina. Hranu pronalazi zahvaljujući svom izvrsno razvijenom njuhu. Iako je jež svejed, hrani se pretežno beskralježnjacima, među koje spadaju kukci (bube, kornjaši, stonoge, itd.) i puževi. Hrani se sitnim žabama, proždire gujavice, okusuje otkotrlano voće i bobičasto voće. Aktivan je noću. Po prodornom puhanju i tupkanju prepoznat ćete s kim imate posla. Jež dobro plivaje, penje se, a ako je na to prisiljen, može i prilično brzo trčati. Svake noći hrana ježa postaje nekoliko gusjenica moljaca koje mogu u vašem vrtu napraviti opsežne štete. Jež danju odmara u svom gnijezdu obloženom travom i smještenom na manje pristupačnim mjestima, npr. ispod kamenja ili između korijena drveća.

Ako želite ježa zadržati u vrtu, nije nimalo zahtjevan. Odgovara mu zaštićeno mjesto za dnevno i zimsko spavanje. Najprikladniji mu je zarastao dio vrta koji mu pruža dovoljno građevinskog materijala za prikladno gnijezdo. Prikladnu okolinu za ježa pružaju hrpe lišća, hrpe grana od obrezanih stabala, hrpa komposta ili drva. Jež će vam pomagati u vrtu u borbi protiv štetočina od proljeća do jeseni. Zimi zapada u zimski san upravo u gnijezdu koje pronađe ili izgradi. Ako mu želite pomoći, napravite hrpu od grana na mirnom mjestu vrta. U trgovinama također postoje kućice za ježeve koje treba nakon svakog prezimljivanja dobro oprati vodom. Kućicu za ježa možete i sastaviti od dasaka i pokriti granama. Može vam se dogoditi da na jesen pronađete u vrtu mladunče ježa. Ako teži 200g, odnosno manje od 800g, nema šanse preživjeti zimu. Ovako malo mladunče samo neće prezimiti. Obično ga napadaju paraziti kao što su buhe i krpelji. Ježa nikada ne dirajte golim rukama. Ako je to nužno, upotrijebite rukavice ili debelu krpu. Uvijek je bolje dogovoriti se sa skloništem za ježeve gdje će se o takvom mladunčetu pobrinuti. Adresu skloništa priopćit će vam udruge za zaštitu životinja.

Opasnost u vrtovima za ježeve predstavlja vrtno jezerce s glatkim stjenama. Ako ozbiljno mislite na suživot s ježem, pričvrstite dasku uz rub jezerca po kojoj ježić može izaći van ako padne u vodu. Jež je dobar plivač. Ježevi također ne podnose kemijske pesticide. Stoga koristite samo biološke načine zaštite bilja. Kada se jež osjeća ugroženo od predatora, npr. lisice, psa - sklupča se u bodljikavu kuglu. Ovaj način obrane odvraća većinu životinja. Jež se pari od svibnja do listopada. Ženka obično ima jedan okot godišnje koji sadrži 4-9 mladunaca koje rađa nakon 31-35 dana graviditeta. Mladunci se rađaju goli, slijepi i bez bodlji. Prve bijele i meke bodljice počinju im izrasti već sat vremena nakon poroda. U bodljikavu kuglu se mogu sklupčati nakon 11 dana, a počinju vidjeti već nakon dva tjedna života.

Ježa iz zimskog sna može probuditi glad. To ćete prepoznati po sitnim tragovima u snijegu. Ako ga želite prehraniti, pripremite mu sitno nasjeckane komade mesa ili specijalnu hranu iz pet shopa. Slatkiši ni mlijeko nisu prikladni, iako se kaže da ježevi vole mlijeko. Može im uzrokovati probavne probleme i proljev. Mesnu užinu bolje je dopuniti zdjelicom čiste tople vode. U prirodi zapadni jež prosječno živi 2-3 godine.

Autor: Hana Michalíková