Odabir gnojiva

Zašto i što zapravo gnojimo?

Biljke gnojimo kako bismo postigli željene rezultate kvalitetne produkcije biljne mase. Biljka naravno prirodno prima hranjive tvari iz tla, pa stoga u osnovi gnojimo tlo, a ne izravno biljke. To vrijedi osim u nekoliko iznimaka, o kojima će biti riječi dalje. Uzimajući to u obzir, očito je da je naš interes imati tlo pravilno i kvalitetno opskrbljeno hranjivim tvarima još prije nego posadimo planirane biljke. U uzgajivačkoj praksi najčešća su dva slučaja organizacije uzgojnog prostora. Prvi je otvoreno tlo na gredicama, drugi je tlo smješteno u posudi. Na gredicama koristimo tlo više godina, stoga vodimo računa o njegovom poboljšanju i u osnovi ga stvaramo, dok pri uzgoju u posudama već trebamo imati tlo u izvrsnom stanju. Većina uzgajivača slaže se da je najvažniji u prehrani biljaka onaj element koji je u nedostatku. Stoga može biti za praksu zbunjujuća podjela hranjivih tvari na glavne i makro/mikro elemente.

Vanjske površine - stajnjak vrijedi zlata

Na gredici uzgajamo biljke više godina, stoga bi naš cilj trebao biti povećanje plodnosti tla. To ide ruku pod ruku s povećanjem udjela organskih tvari u tlu. Organske tvari sadržane u tlu u obliku humusa naime su temelj stabilnosti strukture tla, tlo se bolje nosi s kolebanjima vlažnosti, a također su dovedena gnojiva bolje primljena od tla i postupnije oslobađana biljci. Gnojenje organskim gnojivima stoga bi trebalo biti preferirano za vanjske uvjete.

Gnojenje organskim gnojivima

Povećati udio organskih tvari u tlu moguće je pomoću stajnjaka ili komposta. Nažalost, posebno stajnjaka nedostaje, stoga tvrtke izlaze u susret uzgajivačima i nude organska gnojiva u granuliranom obliku.

U slučaju korištenja stajnjaka i njegovih komercijalnih oblika potrebno je u tlo dodavati još i fosfor, jer je stajnjak siromašan njime. U granulatima je međutim uglavnom već prisutan. U slučaju da nije, dobro ga je dodati prikladnim fosfornim gnojivm (npr. superfosfatom).

Organska gnojiva su fiziološki kisela, stoga je prikladno ih na kiselim tlima još dopunjavati vapnenjem. To je prikladno u slučaju da namjeravamo uzgajati biljke koje vole neutralnu reakciju tla, što je većina. Vapnenje je operacija koju provodimo u razmacima od nekoliko godina u slučaju da se pH tla neprestano postupno snižava. Snižavanje pH tla je trend većine naših područja. Vapniti se može npr. dolomitom, kojim dodatno u tlo dovodimo magnezij.

Gnojenje anorganskim gnojivima

Dok se organska gnojiva mogu prilično dobro koristiti samo na vanjskim površinama, primjena anorganskih gnojiva ima ista pravila kako na gredici, tako i u posudi.

Izbor vrste gnojiva

Anorganska gnojiva dijele se na gnojiva jednokompononentna, dvo.. i višekomponentna. Za naše potrebe ih možemo podijeliti na jednokomponentna i kompletna.

Jednokompozitno gnojivo

Odabiru se u slučaju kada imamo nedostatak jednog elementa, što se stručno naziva deficijencija. Ona može biti uzrokovana ili niskom prisutnosti elementa u tlu, ili njegovim blokiranjem od strane drugog elementa (višak kalija blokira unos magnezija). Zato je brža i učinkovitija njegova primjena u obliku prskanja po listu. Pažnja, koncentracija gnojiva pri prskanju ne smije prijeći 1%! Pri nedostatku magnezija koristimo prskanje gorkom soli, pri nedostatku bora boraks.

Višekompozitno ili potpuno gnojivo

Sadrži obično sve važne elemente za rast odabrane biljke. Danas su dostupna specijalna gnojiva za većinu uzgajanih vrsta. Njihovu primjenu cijenimo posebno tamo gdje nam je potrebna cjelosezónska učinkovitost biljke, primjer mogu biti pelargonija, petunije i drugi cvjetno ukrasni cvjetovi. Povoljna su potpuna gnojiva s postupnim otpuštanjem.

Tvrtke koje proizvode malopotrošačka pakiranja gnojiva izlaze u susret vrtlarima i većinom je već s pakiranja vidljiva ciljna skupina biljaka za koje je gnojivo namijenjeno. Nije se dakle potrebno bojati.

Vrtlari će sigurno cijeniti univerzalna gnojiva koja se mogu koristiti za više biljnih vrsta. I neka specijalna gnojiva su po svom sastavu često slična i mogu se koristiti za više vrsta, no uvijek se treba držati upute kako ne bismo doživjeli neugodna iznenađenja.

Nekoliko savjeta i zakonitosti za kraj

• Uvijek se pridržavajte propisanih koncentracija, rokova i načina primjene.
• Imajte na umu da su mlade biljke osjetljivije na gnojiva, gnoje se manje i slabijim kontracijama.
• Granulirana gnojiva ne smiju doći u izravan kontakt s biljkom/korijenjem, moglo bi doći do njihovog oštećenja.
• Lisnato povrće prekomjerno ne gnojiti, kumulira dušik čiji je višak opasan za malu djecu.
• Mlade biljke gnojimo gnojivima s dovoljno dušika i kalija, odrasle zahtijevaju također fosfor za ravnomjerno cvjetanje i plodnost.