Palme

Palme - Egzotika od tropskih krajeva do polarnog kruga

Palme su možda najprepoznatljivija biljka tropskih krajeva, simbol plaža, egzotičnih otoka i vječnog ljeta. Ali znate li da neke vrste palmi rastu i daleko izvan tropskog pojasa? Ova fascinantna biljka uspijeva na svim kontinentima osim Antarktike, od vrućih pustinja do umjerenih područja gdje temperature padaju ispod nule.

Raznolikost palmovih vrsta

Postoji preko 2600 vrsta palmi podijeljenih u oko 181 rod. Većina njih raste u tropskoj i suptropskoj klimi, ali pojedine vrste uspijevaju i u hladnijim uvjetima. Najotpornija palma na hladnoću je Trachycarpus fortunei (kineska vjetračasta palma), koja može podnijeti temperature do -15°C, ponekad i niže.

Najpopularnije vrste palmi za uzgoj:

Trachycarpus fortunei - idealna za umjerenu klimu, otporna na hladnoću
Phoenix canariensis - kanarska datula, impozantna dekorativna palma
Chamaerops humilis - europska patuljasta palma, podnosi sušu
Washingtonia robusta - meksička vjetračasta palma, brzorastuća
Areca catechu - popularna sobna palma

Uzgoj palmi - osnove

Iako potječu iz egzotičnih krajeva, mnoge palme mogu uspješno rasti i u našoj klimi uz pravilnu njegu:

Lokacija i svjetlost

Većina palmi preferira sunčanu lokaciju s dosta svjetla. Sobne vrste mogu tolerirati i sjenu, ali vanjskim palmama potrebno je barem 6 sati direktnog sunca dnevno za optimalan rast.

Zemlja i posude

Palme zahtijevaju dobro dreniranu zemlju. Idealna je mješavina vrtnog supstrata s pijeskom ili perlitom. Posude moraju imati dovoljno drenažnih otvora kako bi se spriječilo zadržavanje vode.

Zalijevanje

Tijekom vegetacijskog perioda palme treba redovito zalijevati, održavajući zemlju umjereno vlažnom. U zimskom periodu zalijevanje smanjite. Važno je izbjegavati pregušćivanje vode koja može uzrokovati truljenje korijena.

Gnojidba

Za zdrav rast palme trebaju redovitu prihran. Koristite specijalizirana gnojiva za palme ili univerzalna tekuća gnojiva s visokim udjelom dušika tijekom vegetacijskog perioda (proljeće-ljeto), jednom mjesečno.

Zimska zaštita palmi

Čak i otporne vrste palmi zahtijevaju zaštitu tijekom najhladnijih mjeseci:

Omotajte deblo zaštitnim vlaknima ili jutom
Zaštitite korijen debelim slojem malča ili slame
Lisne krošnje zaštitite filcom ili specijalnim zimskim pokrivačima
Smanjite zalijevanje na minimum
Sobne palme držite dalje od hladnih prozora i struja

Najčešći problemi i bolesti

Smeđi vrhovi listova

Najčešće uzrokovani suhim zrakom, nedovoljnim zalijevanjem ili nakupljanjem soli iz tvrde vode. Povećajte vlažnost zraka i koristite omekšanu ili kišnicu.

Žuti listovi

Mogu ukazivati na prekomjerno zalijevanje, nedostatak hranjivih tvari ili nedovoljno svjetla. Provjerite uvjete uzgoja i prilagodite njegu.

Štetnici

Palme mogu napadati štitaste uši, crvene paučine i lisne uši. Pri pojavi štetnika tretirajte biljku prirodnim insekticidima ili sapunicom.

Palme kao ukrasne biljke

Palme stvaraju jedinstvenu atmosferu i donose egzotični šarm svakom prostoru. U vrtu mogu poslužiti kao soliterne biljke ili u skupinama, dok sobne palme savršeno uljepšavaju interijere, čiste zrak i povećavaju vlažnost.

S pravim izborom vrste i pravilnom njegom možete uživati u ljepoti palmi čak i izvan tropskih krajeva. Ove izdržljive biljke donose djelić egzotike u svaki dom i vrt.

Palme ili Arecaceae obuhvaćaju oko 200 vrsta s više od 2600 varijanti, koje rastu od tropskog pojasa sve do polarnog kruga. Blisko palmama pripada i trska. Većina palmi karakterizira se velikim složenim zimzelenim lišćem. Međutim, palme pokazuju ogromnu raznolikost u fizičkim svojstvima. Suprotno uobičajenim predodžbama, palme ne moramo naći samo u toplim područjima blizu mora, već i u suhim pustinjama ili u nordijskim zemljama, gdje temperature padaju duboko ispod točke smrzavanja. Među vrstama koje rastu prirodno izvan tropskih i suptropskih područja je, na primjer, Europska palma - Chamaerops humilis, koja podnosi temperature do -15 °C i javlja se u Francuskoj. Postoje i otpornije palme na mraz, većinom podrijetlom iz planina Bliskog i Dalekog istoka kao što su Trachycarpus fortunei ili Nannorrhops ritchiana, koje su otporne do -20°C! Upravo se Trachycarpus fortunei ili konopljana palma uzgaja čak i na Farskim otocima, koji se nalaze između Norveške i Islanda!

Palme su prošle kroz dugi evolucijski razvoj i zato su se uspjele prilagoditi kiselim, vapnenastim, suhim i vlažnim tlima. Naime, prve vrste palmi dokazano su rasle već prije 69-70.000.000 godina. Pronađeni su njihovi fosili.
Palme su pronašle vrlo široku primjenu u ljudskoj civilizaciji. Zbog svoje nepretencioznosti uzgajane su za kokosove proizvode, ulje, datulje, palmov sirup, karnauba vosak, orašaste plodove, ratan, rafiju i palmino drvo. Među važnim palmama posebno se ističe Datula.

Palme stvaraju uglavnom velika okrugla sjemena s tvrdim omotačem promjera oko 2 cm. Sjemena je najprije potrebno namočiti u toploj vodi i ostaviti ih u njoj oko 3 dana. Vodu je potrebno mijenjati svaki dan zbog plijesni. Palme rastu pretežno u pješčanim, dobro propusnim tlima. Većini palmi prekomjerno zalijevanje ne prija. Sjeme klija najranije nakon 6-8 tjedana, za to vrijeme potrebno je održavati supstrat vlažnim i toplim. Za klijanje je idealna zima, jer možete staviti posudu sa sjemenom na radijator ili na računalo.