Noni - čudesno voće

Saznajte više o: noni, kako prepoznati noni?, gospodarski značaj noni, voćni napitak od plodova noni

Noni - čudesno voće

Biljka Noni, točnije Morinda citrifolia, manje je drvo koje rađa istoimenim žuto-zelenim voćem. S engleskog se ovo drvo prevodi kao Indijski dud. Poznato je i pod nazivima Nonu, Nono, Bumbo, Lada, Munja ili Kanarsko drvo. Polinezijski pomorci donijeli su Noni na Havaje prije više od 2000 godina. Danas je najrasprostranjeniji u mnogim obalnim područjima Srednje Amerike i Zapadne Indije te na Madagaskaru.

Noni je grm koji narasta do visine od 6m. Značaj ima pretežno u narodnom liječništvu

Na jednoj biljci mogu biti zreli i nezreli plodovi istovremeno i to u količini od 4-8kg svaki mjesec!!! Zahvaljujući svojoj visokoj plodnosti, o Noni se piše već u Bibliji kao o čudesnoj biljci. Na Havajima i Polineziji ovo je voće čak imalo važnu ulogu u vremenima gladi.

Kako prepoznati Noni?

Noni je listopadno drvo manje visine, doseže približno 3-6m. Listovi su jednostavni eliptični ili jajasti slični listovima limuna. Već od 1 godine rađa voćem Noni karakterističnog izgleda i specifičnog okusa.

Razmnožava se pomoću sjemena koja imaju u sebi zračnu vrećicu. Sjeme nošeno strujama tako može na vodi tijekom nekoliko mjeseci njihove životnosti preplivati tisuće kilometara i doći na udaljene kontinente.

U našim uvjetima najbolje sjeme noni klija u mini stakleniku. Mini staklenik održava konstantnu temperaturu i vlažnost zraka.

Korijenje ima snažnu sposobnost širenja u stranu, na primjer na Havajima se zato često biljke sade u stjenovite pukotine i stvrdnutu lavu, gdje drže tlo.

Noni uspijeva u širokom rasponu ekosustava, tropskih i umjerenih pojaseva. Klasične biljke zahtijevaju prosječnu godišnju temperaturu između 19 i 35°C. Može se uzgajati na svim tipovima tla, kiselim, neutralnim ili lužnatim.

Sama biljka Noni otporna je na visoku koncentraciju soli u vodi, pa stoga raste i u blizini plaža. Podnosi hladovinu, suhu i vlažnu klimu (oborine između 250 i 4000 mm godišnje). Najveće središte uzgoja je Polinezija, prvenstveno Tahiti, koji je za njihov uzgoj potpuno idealan. Berba i prerada voća Noni na ovim otocima ima stoljetnu povijest i danas nudi alternativu za lokalno gospodarstvo kao i radne prilike za nove generacije.

Svi dijelovi Noni (kora, korijenje, lišće, cvjetovi i plodovi, sjemenke) koriste se u biljarskoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. Uglavnom zahvaljujući sadržaju kseronina i prokseronina.

Tradicionalni "Kahuna", što su bili izvorni polinezijski liječnici, pripremali su sok od zrelih plodova, dugo fermentiranih na suncu.

Čak i danas, trgovačka društva koja su počela međunarodno širiti fenomen Noni, slijede stare i tradicionalne metode proizvodnje. Neki sokovi od Noni potiču imunološki sustav, koji je često ugrožen neuravnoteženom prehranom i negativnim učincima stresa, praćenim povećanom količinom melatonina i serotonina u tijelu.

Noni se na tržištu nudi prvenstveno kao voćni napitak koji ima niz zdravstvenih učinaka, uglavnom na ljudsku psihu. EU je sok od nonija odobrio kao novu hranu, ali nije odobrio nijednu zdravstvenu tvrdnju, primjerice da jača imunološki sustav, snižava razinu kolesterola ili pozitivno djeluje na zglobove. Nisu odobrene ni tvrdnje o učincima na dijabetes, artritis, pretilost, depresiju ili rak.

Zainteresirala vas je ova biljka? Podijelite članak s prijateljima na Facebooku!

Isprobajte uzgoj egzotične Noni već sada...