Sviluška - osminoki neprijatelj biljaka

Grinje se mogu pojaviti u vrtu same od sebe, no najčešće ih donosimo iz vrtnog centra zajedno s biljkom. Radi se o vrlo opasne štetnike, stoga se u povoljnim uvjetima za njih isplati i preventivno djelovanje.

Što su zapravo grinje?

Grinje spadaju među paučnjake, točnije grinje. Postoji ih više od 100 vrsta, no za nas je najznačajnija obična grinja (Tetranychus urticae), koja šteti na korisnim i ukrasnim biljkama. Vrlo je čest i opasan parazit posebno na sobnim biljkama.

Obična grinja je sitna, mjeri samo djeliće milimetra. U odrasloj dobi ima osam nogu i bijelu boju s dvije zelene mrlje na stražnjem dijelu tijela. U jesen grinje dobivaju žarko crvenu boju (pazite, nemojte ih zamijeniti s jesenskom crvenom grinjom - ta izgleda slično, ali je puno veća).

Ove se grinje hrane sisanjem na donjoj strani listova, što uzrokuje njihovo žućenje i prerani opad. Traže suho i toplo okruženje koje im omogućuje nevjerojatno brzo razmnožavanje. Jedna oplođena ženka može u idealnim uvjetima za mjesec dana prouzročiti porast populacije do čak 13 000 000 jedinki!

Duljina reprodukcijskog ciklusa grinje ovisi o vlažnosti i temperaturi zraka. Pri RVZ iznad 60% značajno se smanjuje brzina reprodukcije. Suprotno tome, s porastom temperature brzina razmnožavanja vrlo brzo raste. Maksimuma dostiže iznad 30 stupnjeva Celzija, grinje počinju zimovati pri temperaturi ispod 10 stupnjeva.

Grinje nisu sposobne za let, stoga se šire samo po suhoj površini i pješice. Najbrže se rašire ako se biljke međusobno dodiruju listovima. Za svoje širenje mogu iskoristiti i vas ili kućnog ljubimca - jednostavno se provozaju na drugu biljku.

Najveću štetu grinje nanose u zatvorenim prostorima - u staklarama i na sobnim biljkama. Vani se naime obično pojavljuje dovoljno antagonista ovih štetnika, odnosno prirodnih predatora. Ponekad se ipak i vani grinje mogu namnožiti toliko da ih predatori ne stižu učinkovito uništavati.

Simptomi napada grinja

U početku se napad očituje neupadljivo, može se zamijeniti s nedostatkom hranjivih tvari. Listovi blijede, kasnije žute i opadaju. Napad napreduje od starijih listova prema mlađima.

U kasnijim stadijima napada grinje stvaraju na biljci mrežu finih paučinki koje im olakšavaju kretanje po biljci. Najprije ih nalazimo u pazuhu listova i na račvanju, kasnije mogu omotavati cijele listove i grančice. U ovoj fazi na biljci već ima tisuće grinja i riješiti ih se neće biti nimalo lako.

Cvjetove i plodove grinje obično ne napadaju, osim ako nisu ekstremno namnožene. Intenzivan napad može međutim prouzročiti relativno brzu smrt cijele biljke.

Preventivne mjere protiv grinja

Prevencija se uvijek temelji na suprotnosti onoga što odgovara određenom štetočini. Grinjama odgovara suhoća i toplina, stoga ih najlakše odgonimo vlagom i hladnoćom. Vlažnost zraka trebala bi se kretati iznad 60% RH. Ako nemamo mogućnost povećati vlažnost zraka, možemo biljke nekoliko puta dnevno prskati iz raspršivača. Ovaj postupak je djelomično učinkovit i kod lakše napasti grinja.

Druga protumjera je izolacijska udaljenost između biljaka, koja neće omogućiti grinjama da prelaze izravno s biljke na biljku i time se brzo šire.

Svaku biljku koju donesete iz vrtnog centra ostavite najmanje tjedan dana, ali radije duže u karanteni. U velikim uzgojnim staklenim vrtovima grinje, ali i drugi štetočine su vrlo rašireni i rijetko kad su biljke dovoljno tretirane.

Aktivna zaštita od grinja

Ako su se grinje kod vas već razmnožile, ne preostaje ništa drugo nego upotrijebiti nešto jače od vode. Možemo se odlučiti između kemijskih, ekoloških ili bioloških pripravaka.

Kemijske pripravke većinom primjenjujemo u obliku prskanja. Djeluju samo na određene razvojne stadije grinja, stoga prskanja moramo nekoliko puta ponoviti. Kemijski pripravci obično su vrlo učinkoviti i mogu spasiti čak i biljke koje su jako napadnute. Oprez je potreban kod biljaka koje namjeravate konzumirati - potrebno je poštovati zaštitni rok i temeljito ih oprati prije pripreme. Uvijek je bolje upotrijebiti pripravak namijenjen izravno protiv grinja, jer klasični insekticidi na njih možda uopće neće djelovati

Prije primjene pripravka protiv grinja biljku po mogućnosti isperite. Voda će ukloniti velik dio grinja i biljka neće toliko patiti od nanošenja prskanja.

Ako želite upotrijebiti blažu metodu, možete isprobati neki od ekološki prihvatljivih pripravaka na bazi ulja. Razmjerno učinkovit je primjerice Biool. Uljni pripravak omotava štetočinu i guši je. Upotrebljiv je protiv širokog spektra štetnih kukaca, pa i protiv grinja. Nakon primjene uljnatih pripravaka potrebno je biljke s odmakom od dva ili tri dana oprati mlakom vodom kako bi biljka mogla disati.

Biološka metoda je unošenje prirodnih predatora. Ova metoda je učinkovita osobito u stakleniku ili zatvorenim prostorima, odakle predatori neće pobjeći. Koriste se grabežljive grinje Phytoseilus persimilis i Typhlodromus pyri. Hrane se grinjama i tako im značajno smanjuju broj. Pri uporabi ovih predatora ne možemo biljke dalje tretirati kemijski, inače bismo ubili i njih. Kupnja predatora financijski je zahtjevnija, međutim izdržat će na biljkama razmjerno dugo.

Učinkovite preparate za prskanje protiv grinja sada možete kupiti u našoj e-trgovini!