Počinjemo s bonsaijem - vodič za uzgoj

Uzgoj bonsaia ima dugu tradiciju u Aziji. Biljke su obiteljska blaga stara mnogo desetljeća. Ipak, ne morate se plašiti - za uzgoj lijepog stabla dovoljna je i jedna godina.

Kako započeti i što očekivati donosimo vam u sljedećem vodiču za uzgoj bonsaia.

Ovdje ćete saznati: što razmotriti - supstrat - presađivanje - vrste bonsaia - oblikovanje - zalijevanje - obrada listova - gnojidba - zimovanje

Što treba razmotriti:

Prije nego što nabavite bonsai kući, potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja. Biljka doduše nije zahtjevna kao primjerice kućni ljubimac, ali ipak treba njegu. I ne manje važno, potrebno je odabrati takvu vrstu bonsaia koja će vam odgovarati.

1. Hoću li imati vremena brinuti se o bonsaiu?

Stablo doduše ne morate svakodnevno rezati i presađivati, ali važno je shvatiti da ćete ga vjerojatno uzgajati u vrlo maloj i vrlo plitkoj posudi. Osobito manji bonsaii smješteni vani trebaju zalijevanje barem jednom dnevno. Ako imate običaj odlaziti vikendom i na godišnji odmor, potrebno je pronaći nekoga tko će se brinuti o vašem bonsaiu dok ste odsutni.

2. Imam li kod kuće mjesta za bonsai?

Ako nabavite stablo, trebali biste mu odabrati prikladno mjesto. U slučaju sobnog bonsaia za tu svrhu najbolje odgovara prozor (najbolje su se pokazali zapadni ili istočni prozori), ako planirate imati vanjski bonsai, to bi trebalo biti mjesto s dovoljnom količinom svjetla, ali ako je moguće bez izravnog podnevnog sunca.

3. Koliko velik bonsai bih želio?

Pojam "bonsai" ne obuhvaća samo stabla visine nekoliko desetaka centimetara. Bonsai može biti visok i dva metra. Ovisi o ukusu i prostornim mogućnostima svakog uzgajivača. Prema željenoj veličini potrebno je odabrati vrstu koja raste ili brzo ili sporo. Ako planirate veći bonsai i ne želite čekati nekoliko godina dok ne naraste, preporučljivo je kupiti već veće stablo, odnosno biljku prethodno oblikovanu za uzgoj kao bonsai.

4. Koju vrstu odabrati?

Izbor vrste stabla ovisi o tome kakvu imate konačnu predstavu. Bonsai se može uzgojiti gotovo od bilo čega što stvara drvenasto tkivo.

Za vanjski bonsai za početak se mogu preporučiti radije lisnate vrste. Minijaturni borovi doduše izgledaju lijepo, ali su doista zahtjevni.

Lijepi bonsaii mogu se stvoriti primjerice od grabova, lipa, javorova ili voćnih stabala. Lijepo izgledaju i cvjetajući bonsaii od jorgovana, azaleja ili fuksija. Kod uzgoja ukrasnih jabuka ili trešanja dodatno ćete biti nagrađeni lijepo izgledajućim plodovima ljeti.

Mogućnosti je vrlo mnogo. Ipak, izbjegavajte uzgoj bonsaia od hrastova ako želite da vaše stablo ima male listove, primjerene veličini biljke.

Pri uzgoju sobnih bonsai možete birati između svih mogućih drvenastih vrsta koje se uzgajaju kao lončanice.

Vrlo zahvalne i izdržljive su na primjer fikusi (benjamina, ginseng ili retusa), Ligustrum (ptičja šipurina), kineski brijestovi ili deblače. Kod ovih vrsta ugodno je to što su cjelogodišnje zelene i tako mogu neprestano krasiti vaš dom.

Sukulentne vrste i fikusi cijene puno svjetla, odgovara im i južni prozor te ljetovanje vani na izravnom suncu. Osim toga podnose i povremeno propušteno zalijevanje. Neke vrste, primjerice mogranj, također prekrasno cvjetaju i mogu vas nagraditi plodovima.

5. Gdje nabaviti bonsai?

Postoji nekoliko načina kako dobiti vlastiti bonsai. Najjednostavniji, ali i najskuplji je kupiti već gotov bonsai ili prethodno oblikovano stablo u specijaliziranim trgovinama. Bonsai je od samog početka lijep na pogled i možete ga održavati u stalno otprilike istom obliku. No, nećete tako doživjeti radost uzgoja i oblikovanja od početka prema vlastitim željama.

Jeftinija alternativa za uzgajivače koji svoju strast shvaćaju zaista ozbiljno je uzgojiti bonsai kod kuće. To nije nimalo zahtjevno po pitanju truda, ali zahtijeva vrijeme.

Druga mogućnost je kupiti klasično neoblikovano stablo, odnosno iskopati prikladnu biljku izravno vani. Imat ćete već odraslu biljku koju međutim morate sami obrezati i oblikovati. Također će korjenski sustav trebati u nekoliko faza prilagoditi novoj posudi. Pri ovom načinu zaista ćete osjetiti radost od rezultata vlastitog rada. Ovaj način prikladan je za svakoga tko želi cijelu biljku oblikovati vlastitim rukama, ali ne želi dugo čekati dok stablo dovoljno ne poraste.

Pri kupnji stabala posebno pazite da budu zdrava i bez napada štetočina. Biljkama s mrljama na lišću, odumrlim korijenjem ili vrhovima izbojaka bolje se klonite.

Posljednja mogućnost je uzgojiti bonsai izravno iz sjemena. To je metoda dugotrajna i naporna, ali postiže najbolje rezultate. Nad biljkom imate kontrolu tijekom cijelog njezina razvoja. Ako želite uzgajati minijaturne bonsaie veličine do deset centimetara, ovaj je način vjerojatno najbolji.

Kada već imamo bonsai

Nakon kupnje

Kada donesite biljku iz trgovine, obično je najbolje je odmah presaditi. To se odnosi uglavnom na sobne biljke koje nisu kupljene u specijaliziranoj trgovini bonsaia. Supstrati su naime često neodgovarajući, previše zadržavaju vodu i tako dolazi do truljenja korijena. Ako imate biljku iskopanu vani, bolje je polako je naviknuti na uzgoj u posudi - skratite debele korijene i biljku posadite u primjereno veliki obični lonac

Odabir supstrata

Postoje specijalni supstrati pogodni izravno za bonsai. Mogu se kupiti u raznim trgovinama za uzgajivače. Supstrat je dovoljno prozračan kako bi se stvorilo što više sitnih korijena, ne zadržava previše vlage kako korijenje ne bi trulilo, a istovremeno sadrži i potrebna gnojiva koja biljci traju otprilike pola godine rasta. Dobro su se pokazali i supstrati od pečene gline (najčešće Akadama), koji izgledaju kao sitne granule - za rast korijena su optimalni, ali ne sadrže nikakve hranjive tvari, pa je potrebno dodavati ih prilikom zalijevanja.

Odabir posude

Stilova i tipova posuda ima onoliko koliko ima uzgajivača bonsai stabala. Posude mogu biti plitke i duboke, plastične, keramičke i kamene, ovisi samo o ukusu te veličini i tipu bonsaija.

Ako želite klasični, uspravno rastuči bonsai, vjerojatno je najbolje rješenje plića četvrtasta ili ovalna odnosno okrugla posuda, duboke posude se koriste više za stvaranje kaskada.

Ono što bi svakako svi tipovi posuda trebali ispunjavati jesu dovoljno veliki odvodne otvori. Većina biljaka u kućanstvu naime ne ugine od suše, nego naprotiv zbog prekomjernog zalijevanja, pri čemu korijenje truli i biljka se osuši.

Najbolje je odabrati posudu zajedno s usklađenom podposudom u koju će otjecati suvišna voda.

Presađivanje

Prije nego počnemo presađivati biljku, sve unaprijed pripremimo. Trebat će nam posuda za bonsai, eventualno posuda za cvijeće (ako koristite ponovo staru posudu, ne zaboravite je dobro izribati i dezinficirati), supstrat (eventualno pomiješan s gnojivm), drveni štapić za odvajanje korijena, žica za fiksiranje biljke (najbolje aluminijska), alat za proređivanje korijena, eventualno mrežica za odvodne otvore (možemo koristiti komadić stare zavjese ili drugi slično rijedak materijal).

Preko odvodnih otvora položimo mrežicu i pričvrstimo je komadićima žice. Tako ćemo spriječiti ispiranje supstrata. Također kroz odvodne otvore provučemo žice koje će nam kasnije poslužiti za čvrsto pričvršćivanje bonsaija u posudi. Žice bi trebale stršiti s četiri kraja van iz posude.

Prilikom presađivanja bonsaija imamo mogućnost pregledati i pošišati korijenje.

Najprije treba ukloniti sav stari supstrat koji se drži za korijenje. Najbolje je nakon mehaničkog otresanja i razdvajanja korijena (možemo si pomoći drvenim štapićem) isprati korijenje vodom. Ona ne bi trebala biti previše hladna, najbolja je odležala ili kišnica. Zatim možemo početi raditi s korijenjem

Ideal je gusta mreža sitnih korijenja i korijenovih vlakana, debela korijenja se uklanjaju. Nije uvijek moguće ukloniti sva debela korijenja odjednom, kod biljaka iz prirode ili onih uzgajanih u velikim kontejnerima skraćivanje korijena provodi se postupno tijekom nekoliko presađivanja.

Pri uklanjanju suvišnih korijena vodite računa o čistoći i oštrini alata, veće rane tretirajte (na primjer voskom za kalemljenje).

Zapamtite da uvijek mora ostati dovoljno korijena kako bi prehranili biljku.

Ako biljka ispušta lateks (mliječno obojenu ljepljivu tvar), pomoći će prskanje rane hladnom vodom - lateks će se zgrušati i biljka će prestati "krvariti."

Pri prorjeđivanju korijena dobro je voditi računa o budućem oblikovanju nebari - dijela debla koje prelazi u korijenje. Ovaj prijelaz treba biti lijepo tečan. Nekoliko većih korijena stoga treba ostaviti u tu svrhu. Ova glavna korijenja raširimo ravno, onako kako će ležati u posudi. Pri tome ovisi i o tipu posude u koju ćemo saditi.

Ako korijenje ne drži kako treba, možemo upotrijebiti žicu - ili žicu posebno proizvedenu za bonsai, ili bilo koju drugu dobro savitljivu žicu dovoljne debljine. Bakrena žica nije prikladna jer usporava rast korijena.

Osnovno oblikovanje

Konačno dolazimo do toga kako zapravo oblikovati biljku da izgleda kao stoljetno, izvijugano stablo. Postoji nekoliko vrsta oblikovanja bonsaia, od kojih je najkorištenija rezanje i žičenje.

Prije početka oblikovanja potrebno je odabrati prednju stranu, dakle onu na koju ćemo se najčešće gledati. U mislima ili na papiru stvorite idealnu sliku kako bi vaš bonsai trebao izgledati. Morate uzeti u obzir njegove dispozicije, jer granu možemo odrezati, ali je ne možemo natjerati da izraste. Možete ih pokušati rukom saviti u različite kutove. Nijedna grana ne bi smjela s prednje strane stršiti direktno prema vama. Ako već imate jasnu predodžbu, vrijeme je da počnete s oblikovanjem.

Suvišne izbojke odmah uklanjamo, preduge ili premalo razgranate skraćujemo. Rezne rane tretiramo voskom za kalemljenje.

Za samo oblikovanje koristimo žicu. Najbolje je kupiti žice upravo za bonsai - dobro drže oblik i ne ozljeđuju koru stabla. Trebaju nam žice različitih debljina.

Pri žičenju postupamo odozdo stabla i od najjačih grana prema slabijima, pri čemu biramo žicu koja će držati granu u željenoj poziciji i savijenosti, ali nije nepotrebno jaka.

Žice namotavamo pod kutom od približno 45 stupnjeva. Svaku žicu pričvrstimo na deblo ili jaču granu, odakle tek onda žičimo na slabiju.

Tek kada žičimo cijelo stablo, pristupamo vlastitom oblikovanju. Postupamo ponovno odozdo, grane se ne bi smjele preklapati ili križati, a pupovi bi trebali biti usmjereni od središta prema van. Kod većih savijanja dobro je grančicu malo pomaknuti prstima u svim smjerovima.

Postupamo oprezno kako grančice ne bi pukle.

Žice na bonsaiju ostaju toliko dugo dok nakon njihovog uklanjanja grane i deblo ne zadrže željeni oblik. To može potrajati nekoliko mjeseci, ali i godinu dana. Za to vrijeme treba paziti da žice ne počnu pritiskati koru ili čak urastati u nju - to bi uzrokovalo ružne ožiljke kakve možete pronaći na industrijsko uzgojenim "bonsaijima" u trgovačkim centrima. Na pritiskanje su sklone osobito vrste s mekom korom, primjerice smokve. Ako je žica biljci već previše tijesna, ne preostaje ništa drugo nego je odmotati i biljku ponovno ožičiti.

Zalijevanje bonsaija

Bonsaji rastu većinom u plitkim posudama, stoga ih je tijekom vegetacijskog razdoblja potrebno često zalijevati. Većina treba zalijevanje barem 1x dnevno. Voda je najbolja kišnica, ali se može koristiti i samo odstajaljena.

Bonsaije je potrebno prihranjivati, osobito nakon što potroše gnojivo sadržano u supstratu (najkasnije nakon pola godine). Od proljeća do sredine jeseni trebaju biti gnojeni 1x za 1-2 tjedna. Na tržištu su dostupna gnojiva namijenjena izravno za bonsaije, no može se koristiti i klasično gnojivo (npr. Kristalon start).

U vrijeme zimskog mirovanja ili uopće ne zalijevamo (listopadne prezimuće vrste), ili zalijevamo samo toliko da supstrat previše ne presuši, te prihranjujemo 1x za 2-4 tjedna (kod sobnih zimzelenih bonsaija).

Smanjivanje listova

Neke vrste stabala imaju prirodno sitno lišće, kod drugih dolazi do smanjenja spontano pri uzgoju u posudi. Kod većine stabala možemo međutim pomoći smanjenju listova. Ovaj proces se naziva defolijacija (odlišćivanje). Provodi se samo kod zdravih, dobro ukorijenjenih stabala tijekom vegetacije.

Prije provedbe je preporučljivo bonsai temeljito prihraniti kako bi mogao stvarati nove listove i ne bi došlo do njegovog slabljenja.

Možete primijetiti da stabla nakon izgrizanja od divljači stvaraju mnoštvo sitnih listića i lijepo se granaju. Ovog stanja možemo postići i umjetno.

Pri defolijaciji se uklanjaju plojke listova (mogu se odrezivati škarama, peteljke je dobro ostaviti kako ne bi došlo do oštećenja pupova i kore). Otprilike svaki sedmi list ostavljamo na stablu, ili ga odrezujemo samo djelomično. Istovremeno možemo biljku obrezati.

Zatim prenosimo bonsai na izravno sunce, mladi listovi će se od početka navikavati na njega. Uskoro će se biljka obogatiti novim listovima koji bi trebali biti znatno manji i svjetlije zeleni nego prethodni.

Zimovanje i ljetovanje

Vanjske bonsaje treba za zimu smjestiti na hladno. To koristi i nekim sobnim vrstama koje obično zahtijevaju temperature oko deset stupnjeva. Kod vanjskih vrsta temperature mogu biti niže, ali supstrat s korijenjem ne smije smrznuti. Listopadne vrste ne trebaju svjetlo zimi. Idealne su izolirane tavanske prostorije ili garaže. Nepoželjna je prekomjerna vlažnost u kojoj napreduju različiti gljivični i bakterijski patogeni.

U proljeće, kada temperature noću više ne padaju prema nuli, možemo biljke ponovno preseliti van. Ujedno je dobro u ovom razdoblju presaditi u novi supstrat i obrezati. Najprije je dobro ostaviti biljku nekoliko dana u polusjeni, nakon toga može i na puno sunce.

I sobnim bonsajima koristi boravak vani na suncu. Van ih možemo stavljati obično oko sredine svibnja i mogu tamo ostati sve do sredine rujna. Temperature ne bi smjele biti ispod deset stupnjeva, no ovisi o konkretnoj vrsti (primjerice smokve ne vole temperature ispod 15 stupnjeva, ali kineski brijest podnosi temperature do četiri stupnja).

Gnojidba

Bonsai gnojimo specijalnim gnojivima prema uputama proizvođača. Vrlo je prikladno tekuće gnojivo s omjerom NPK 4-3-9. Ovaj omjer često imaju gnojiva za bonsaje.

Snižen sadržaj dušika u gnojivu podupire bujanje listova i iglica. Upravo manje dušika potrebno je za kompaktan izgled bonsaja i sitnije listove.

Doziranje: 15 ml tekućeg gnojiva za bonsaje razrjeđuje se s 5 l vode. Preporučuje se gnojiti tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja, dakle od travnja do rujna. Prignojava se jednom u 14 dana, u vrijeme vegetacijskog mirovanja jednom mjesečno.

Čitajte također: Kako do zdravo izgledajućeg bonsaja