Ukratko: U studenom pripremite vrt za zimu: trajnice prekrijte slamom, smrekovim granama ili lišćem, ruže nagrnite zemljom s kompostom do visine 20 cm, a zimzelene drvenaste biljke obilno zalijte, otprilike 10 litara po sadnici. Pod stabla ugradite kompost, prekopajte gredice i još uvijek možete posijati ranu mrkvu, peršin, rotkvice, salatu ili luk.
| Zalijevanje zimzelenih drvenastih biljaka | oko 10 litara po sadnici |
|---|---|
| Nagrtanje ruža | zemljom s kompostom do visine 20 cm |
| Zimska zaštita trajnica | slama, sijeno, smrekove grane ili lišće |
| Gnojidba stabala | kompost ili stajski gnoj ispod ruba krošnje |
| Studenska sjetva | rana mrkva, korjenasti peršin, rotkvica, salata, luk |
Studenski radovi u vrtu
Studeni je posljednja pripremna postaja pred nadolazeću zimu. Zbog najavljenog neugodnog vremena moramo prekriti biljčice koje prezimljuju, ako to već niste učinili. Jednako tako treba pripremiti jezerce, prekopati gredice. No to što se u zraku osjeća žestoka zima ne znači da je vrijeme za oproštaj od svake sadnje, i u takvo se doba još uvijek može saditi i time neprestano uljepšavati vaš okoliš. Posljednjih godina predzadnji mjesec bio je vrlo popustljiv i to pruža mogućnost da se posljednji radovi ugodno iskoriste. Glavni dio brige o vrtu bit će njegova zaštita od zimskog razdoblja i priprema za njega.
Priprema za snijeg i mraz
Iako se nekim trajnicama kaže da su otporne na mraz, dobro ih je radije zaštititi od golomrazice. Plitko korijenje lako je ranjivo, pa je dobro izraditi takozvane pokrivače, koji će služiti kao izolacijski materijal. Upotrijebite slamu ili ostatke sijena, također je moguće iskoristiti smrekove grane ili grančice četinjača ili opalo lišće.
Zaštitite svoja stabla i grmlje
Najveći neprijatelj svih drvenastih biljaka je velik sloj snijega zadržan na granama. Pod težinom se pojedine grančice mogu posve slomiti, zato se četinjače vežu u stošce. Voćke pak morate pripremiti na moguće posjetitelje iz životinjskog svijeta, koji rado grickaju debla stabala. Malo tko bi se sjetio zalijevanja, ono je u ovim mjesecima najvažnije. Stabla u zimskom razdoblju većinom pate od prekomjerne suše. Ne bojte se toga i priuštite im veću količinu vode. Samo tako stiže do korijenskog sustava. Vodenu kupku u obliku 10 litara po sadnici trebaju ukrasne četinjače, zimzeleno listopadno drveće i zimzelene drvenaste biljke.
Zaštita ruža
Svoju pozornost posvetite i ružama, koje bi bez ljudskog zahvata u studenom najvjerojatnije ne preživjele. Nagrnite ih zemljom obogaćenom kompostom do visine 20 cm i na vrh oprezno rasporedite suhu slamu.
Prihranjujte, poboljšavajte, sadite
Pod svako stablo i grm ukopajte malu količinu komposta ili stajskog gnoja. Idealno mjesto je ondje gdje završava krošnja stabla. Uglavnom je to mjesto gdje se pod zemljom krije najveća količina hranidbenog korijenja. Jednako tako prijat će priljev novih hranjivih tvari i jagodama, a ujedno će novi sloj zemlje s kompostom poslužiti kao zaštita od mraza. Usredotočite se i na važno jesensko prekopavanje, koje pridonosi boljoj razgradnji organskih ostataka. Zahvaljujući temeljitom prekopavanju uništit ćete sav korov koji do proljeća neće izdržati i time si olakšati posao s ulaskom u novu sezonu.
Ako želite i u ovom mjesecu nešto posaditi, posegnite za ranom mrkvom, korjenastim peršinom, rotkvicom, salatom ili lukom. Priuštite si prednost pri završnoj berbi i sve novoposađene površine prekrijte bijelim netkanim pokrovom.
Što se bere prije zime?
U studenom zaista nema mnogo toga što se može ubrati, ali ipak se nešto nađe. Takvi plodovi jarebike doduše prijaju pticama, ali ako imate oplemenjenu slatkoplodnu jarebiku, imate vrlo zanimljivu kulturu. Pokušajte od kuglica skuhati kompot na bazi brusnica i iznenadit će vas ukusan okus. Pomiješajte žlicu plodova jarebike s medom i bijelim jogurtom.
Moglo bi vas zanimati: Prosinac – kalendar uzgajivača