Vrijeme je za sadnju voćnog drveća

Vrijeme je za sadnju voćaka

Voćke su ponos svakog uzgajivača, osobito kada je riječ o plodovima. Voćku treba dobro njegovati i već prilikom sadnje stvoriti dobre početne uvjete za budući rast. Svako stablo treba njegu. Bilo da se radi o rezidbi, oblikovanju, gnojidbi i osobito berbi voća. Kako bismo novom stablu osigurali dobre uvjete, potrebno je nešto znati i o načinu sadnje. Neka stabla preporučljivo je saditi već u jesen, s nekima je bolje pričekati do proljeća te ih u međuvremenu prezimiti u "stabiliziranom" položaju.

Od rujna možemo kopati jame za nove voćke. Kako bi stigle omekšati i pripremiti se za novo stablo. Veličina i dubina jama razlikuju se ovisno o vrsti stabla koje ćemo saditi.

• Ako se odlučite saditi i kupite "šibljike bez krošnje", one nemaju mnogo korijena, ne morate kopati ni tako duboke jame. Dubina i širina trebale bi biti 40 cm. Ako sadite u teško, glinasto tlo, jama može biti i dublja i šira.

• Ako ćete saditi dvogodišnje, trogodišnje sadnice s krošnjom, one već imaju veće korijenje. Jama bi trebala biti 80-100 cm široka i 60 cm duboka.

Od iskopavanja jame do sadnje sadnice trebalo bi proći nekoliko dana do tjedana. Razlog je da stijenke jame omekšaju i ostvare se, da u nju padne kiša i općenito se prilagodi korijenima nove sadnice.

Udaljenost jama za sadnju stabala ovisi o vrsti i veličini krošnje:

• trešnje i orasi stvaraju veliku krošnju i sade se na udaljenosti od 10-12 m.
• jabuke i kruške tvore poluvisoke stabljike - ali s vremenom se raširuju. Stoga ih je preporučljivo saditi na 6 m udaljenosti, a u razmak između posaditi npr. ribizl ili ogrozd.
• oblikovane sadnice dovoljno je saditi na 2 m udaljenosti
• sadnice u voćnim zidovima možete saditi na 1,5 m udaljenosti

Prije sadnje namočite korijenje sadnice u vodu! Skratite ga. Ni u kom slučaju nemojte rezati krošnju stabla. To se radi tek u proljeće.

Prilikom kupnje sadnica za sadnju nabavite i odgovarajuće gnojivo, kako bi svježe posađena sadnica imala dovoljno hranjivih tvari.

Kada saditi voćke

Nakon 15. listopada preporučljivo je započeti s jesenskom sadnjom. Prije sadnje kupljenu sadnicu - njezino korijenje - uronimo barem na 2 sata u vodu. Korijenje skratimo tako da usmjerimo prema dolje. Krošnju ne skraćujemo - to tek u proljeće!

Ako sadimo mladu sadnicu sa slabim deblom, preporučljivo je postaviti potporu. Potporu zabijte u jamu još prije sadnje stabla.

Što staviti u jamu iskopanu za novo stablo

Prije sadnje jamu dobro zalijte vodom i ostavite da se upije. Uz korijenje novo posađenog stabla dodajemo zemlju iskopanu iz jame pomiješanu s odležalim kompostom. Umjesto komposta možemo također koristiti Vitahum. Možemo dodati i "koktel" od industrijskih gnojiva. Preporučuje se dodavanje kalijeve soli. Ako imate pri ruci Cererit, upotrijebite ga također.

Pozor! Nikada ne gnojite stajskim gnojem!

Stablašce uvijek sadimo nekoliko cm više. Tlo nakon sadnje slegne. Dok se tlo ne slegne ne vežemo čvrsto stablašce uz potporanj. Nakon sadnje stablašce temeljito zalijemo.

Oko svježe posađenih stabala napravite zaštitu od žičane mreže protiv glodanja divljači. Ako nemate mrežu, premažite stabla preparatom protiv glodanja, npr. Aversolom.

Breskve - nisu prikladne za jesensku sadnju. Može se dogoditi da čak i ako ih zatoplite slamom ili tresetom, ipak smrznu. Ako ste već kupili breskve, stavite ih u iskopanu jamu koso i pokrijte do polovine debla zemljom. Dobro ih zalijte. U proljeće zatim sadite.

Sadnja marelica i breskava je zahtjevna. Nije ih preporučljivo saditi na mjesto nakon drugog starijeg stabla koje ste uklonili. Tlo je preporučljivo prignojiti i rastresiti godinu dana prije planirane sadnje.

Najomiljenije stablo za sadnju

Među najomiljenija stabla za sadnju spadaju marelice. Marelice vole djeca i vrijedne domaćice. Domaći kompoti od marelica, kolači, marmelade i knedle svi vole. Priprema tla za uzgoj marelica zahtijeva vrijeme. Godinu dana prije planirane sadnje unosite u tlo organska gnojiva. Tlo prekopajte i rastresete do dubine 20-60 cm.

Tlo gnojite kvalitetnim kompostom. Možete dodati treset. Preparat Vitahum također bi trebao biti odležao, min. 2 godine star. Ako imamo vapnenačko tlo, dobro je ugraditi veći udio treseta. Ako pak imamo previše kiselo tlo, prilagodite lagano tlo vapnenom prašinom. Gnojivo koje sada ugradite izdržat će stablu približno 2-3 godine. Nakon svega ovog gnojenja i rastresanja moramo ostaviti tlo da slegne.

Marelicu zatim sadimo u pripremljenu jamu u jesen (najbolje u listopadu). Ne zaboravljajte na redovito zalijevanje, sve do prvih mrazeva.

Na tržištu postoji vrlo mnogo sorti marelica koje možete uzgajati. Ako imate veći vrt, svakako odaberite sortu Velkopavlovická. Ona naraste do moćnije krošnje i daje veliku berbu. Ima krupne i pravilne plodove. Za manje vrtove odaberite sortu Bergeron. Potječe iz Francuske i ima kultiviran niži rast. Radi se o kasnijoj sorti s pravilnim plodovima.

Koliko je visoko drvo koje ste posadili kao prvo? Jeste li već posadili svoje prvo drvo? Ne oklijevajte! Podijelite s prijateljima na Facebooku!

Autor: Hana Michalíková, rostliny-semena.cz