Hidroponski uzgoj biljaka - uzgoj biljaka u vodi (hranjivoj otopini) bez zemlje. Dakle, bez alergena, plijesni i prašine. Hidroponski možemo uzgajati gotovo sve vrste sobnih biljaka. Ova metoda uzgoja pogodna je za alergičare.
Hidroponski uzgoj biljaka
Što je zapravo hidroponika? Hidroponika je novi pristup uzgoju biljaka. Zahvaljujući uzgoju bez zemlje, to je način kako uzgajati biljke čak i u okruženju gdje žive alergičari. Radi se o jednostavnom sustavu za uzgoj ne samo sobnih biljaka u vodenom mediju bez zemlje. Na ovaj uzgoj možemo prenijeti i vrlo velike biljke. Prednost je u tome što ih tada više ne moramo presađivati. Suprotno tome, možemo uzgajati i male biljke. Npr. zumbul nakon klijanja i razvoja u lukovicu možemo smjestiti u staklenu vazu i pustiti ga da dalje raste i cvjeta te tako imati njegove korijene pod povećalom. Ovako smještene lukovice narcisa i zumbula mogu tvoriti zanimljiv dizajnerski element u interijeru.
Prednosti hidroponskog uzgoja biljaka:
- Kod ove vrste uzgoja prisutan je samo minimum alergena, prašine i plijesni.
- Jednostavna kontrola zalijevanja, smanjuje se rizik truljenja korijena biljaka.
- Brže ukorjenjivanje biljaka.
- Robusniji rast biljaka.
- Jednostavna njega, nije potrebno biljku tako često presađivati.
- Biljka izdrži i do nekoliko tjedana bez vode (godišnji odmor bez potrebe da nagovarate susjede da vam dolaze zalijevati cvijeće).
- Viša vlažnost zraka u prostoriji.
- Biljke su zdravije i otpornije.
- Biljke manje napadaju bolesti i štetnici.
- Imate kontrolu nad dovodom hranjivih tvari za biljke.
Na hidroponski uzgoj možemo "naučiti" i biljke koje smo dosad uzgajali u zemlji.
Kako dakle započeti s hidroponskim uzgojem biljaka
Najprije malo iz povijesti. Uzgajati biljke u vodi znali su već stari Egipćani. Ova ideja stara je tisućama godina.
Supstrat
Najprikladniji supstrat je keramzit. Radi se o ekspandiranoj glini koja dobro provodi vlagu. Time se može sniziti razina vode u posudi i ograničiti bujan rast algi, a time i truljenje korijena. Istovremeno korištenjem keramzita povećavamo dovod zraka do korijena i time se poboljšava njihov rast. Za uzgoj biramo posude s nekoliko otvora na dnu za korijenje.
U tako odabranu posudu sadimo preduzgojenu biljčicu. Korijenje biljčice provlači se kroz otvore na dnu i zatrpava keramzitom. Sadimo samo zdrave uzgojene biljke, sa zdravim korijenjem i lišćem. Korijenje pažljivo čistimo od uzgojnog supstrata. Ako nam ne uspije sterilno ukloniti zemlju, umjesto keramzita koristimo zeolit ili seramis. Ovako posađenu posudu stavljamo u drugu, dekorativnu. Vanjska posuda treba biti vodootporna. Može biti plastična ili metalna, služit će kao spremnik vode.
Neposredno nakon ovakvog presađivanja biljka se uzgaja samo u čistoj vodi. Vodu dolivamo do visine 3,5-7 cm. S gnojidbom počinjemo tek nakon adaptacije biljke. To da se biljka već privikla i da joj dobro ide, prepoznat ćete po tome što joj rastu novi korijeni. Oni imaju tipično bijele vrhove. Otopinu za gnojidbu u početku pripremamo samo u polovičnoj koncentraciji.
Korisne biljke najčešće uzgajamo u staklarama. Na ovaj hidroponski način uzgajaju se i cvijeće namijenjeno za rezanje, npr. gerberi i karanfili. Rajčice, paprike, krastavci uzgajaju se ili u mineralnoj vuni ili u otopini. U ovako prilagođenim sustavima za hidroponski uzgoj korisnih kultura voda cirkulira, i izvan gredice, gdje se dopunjuju hranjive tvari, prilagođava pH i kontrolira stanje otopine. Ovisno o tipu uzgajane biljke dodaju se gnojiva, a time i hranjive tvari.
Zalijevanje
Ako se odlučite na ovaj način uzgajati sobne biljke, možete kupiti posude za to namijenjene, uključujući pokazivače razine vode. Ovaj pokazivač je uvijek jedan u posudi. Radi se o plastičnoj prozirnoj cjevčici s plovkom. Pokazuje minimalnu, optimalnu i maksimalnu visinu razine hranjive otopine. Biljkama koje odlučimo uzgajati bez klasičnog supstrata škodi hladan zrak i propuh. Prozračujemo oprezno. Te biljke trebaju svjetlo. Međutim, ne izlažemo ih izravnim sunčevim zrakama. Za zalijevanje i prskanje ne koristimo kišnicu, niti hladnu vodu, kloriranu, niti previše tvrdu. Optimalna temperatura prikladne vode za zalijevanje je 20°C. Zalijevanje za ovako uzgajane biljke dovoljno je 1x za 2-3 tjedna. Kod malih posuda dolivamo vodu nakon sedam do deset dana. Razina vode nakon zalijevanja uvijek bi trebala biti na pokazivaču na crtici - optimalno. Kada ponovno padne na granicu minimuma, pričekajte dva dana prije nego biljku ponovno zalijete na optimum. Na "maksimalno" zalijevajte samo ako idete na odmor.
Hranjiva otopina za biljku pripremit ćete od vode i tekućeg ili praškastog gnojiva. Gnojivo nikada ne lijevajte izravno u keramzit, već uvijek u posudu koja je spremnik vode. Ako biste vodu s gnojivom ulili na supstrat, na površini bi se istaložile soli i moglo bi doći do plijesni na keramzitu.
A s kojom biljkom početi pri hidroponskom uzgoju?
Preporučujemo praktički bilo što. Dobro uspijevaju bršljanovi, palme, kaktusi. To što se biljkama bolje uspijeva također je uvjetovano time što im kontroliramo dotok hranjivih tvari, redovito zalijevanje i imaju bolji pristup kisiku.
Autor: Hana Michalíková