Smokva kao elegantan bonsai

Fikuš kao elegantni bonsai

Fikuš je jedini rod potporodice Ficeae, porodice dudovki (Moraceae). Botanički se uvijek radi o Ficus. Fikuš predstavlja nekoliko vrsta od ukrasnih, preko korisnih, do fikuša sa jestivim plodovima. Jestive plodove ima obična smokva (lat. Ficus carica). Plodovi tog fikuša jedu se svježi, ili se suše, ili prerađuju u džemove i chutney. Jestive plodove ima npr. još vrsta Ficus glomerata koja raste u Aziji i druge. Ranije je zbog lateksa uzgajan kaučukovac, koji u prašumama doseže visinu do 30m. Zanimljiv je banjan (lat. Ficus benghalensis), koji spušta stupaste potporne korijene iz vodoravnih bočnih grana. Od jednog fikuša tako može nastati cijela šumica stabala, ovo svojstvo ima također sveta smokva (lat. Ficus religiosa).

Kao sobne biljke uzgajaju se posebno vrste plačuća smokva (lat. Ficus benjamina), kaučukovac (lat. Ficus elastica), lirolist (lat. Ficus lyrata) i dugolistni Ficus binnendijkii.

Neke vrste uzgajaju se kao bonsai, npr. sitnoplodni fikuš (lat. Ficus microcarpa) i Ficus retusa poznat kao 'Ginseng'.

Fikuš je zimzeleno neotpadno stablo podrijetlom iz Indije. U sobnim uvjetima naraste do visine 0,5-2m. To je biljka s čvrstim kožnatim listovima, koji su razmjerno robusni. Mladi listovi obično su svježe zeleni, stariji listovi tamnijeg tona. Listovi se uvijek odlikuju visokim sjajem. Listovi mogu biti u šarenim mutacijama, prošarani bijelom, s bijelim rubovima, itd. Fikuš je vrlo omiljen među uzgajivačima. Nije zahtjevan po pitanju svjetla, zalijevanja ili njege.

Uzgoj fikuša

Ako želimo fikuš doista uživati i razveseliti se zanimljivom biljkom, pokušajmo uzgojiti dobro oblikovane i zanimljive vrste bonsaia upravo od fikuša. Izbor vrste bonsaia je važan. Fikusi su najprikladnija i najzahvalnija sobna biljka za uzgoj bonsaia. Ne smeta im pregrijano, niti suh zrak zimi. Tko želite početi s uzgojem bonsaia, upravo vam fikuš možemo toplo preporučiti. Bit ćete zadovoljni, posao će vam ići od ruke, biljčica će napredovati i zaljubit ćete se u bonsai na prvi pokušaj. Samo pazite da biljke ne budu premokre, prehnojene i na propuhu.

Od Ficusa možemo stvoriti kako sobni bonsai, tako i vanjski. Ovisi o tome kakve prostore imamo, koju vrstu bonsaija odaberemo ili kako želimo da konačna biljka (oblik bonsaija) izgleda. Kod bonsaija je dobro obratiti pozornost na to u kakvim klimatskim uvjetima biljka normalnog rasta raste, kako bismo znali kako se ponašati prema njoj u obliku minijaturnog bonsaija. Bonsaiji međutim nisu samo mini stabla. Razlikuju se prema nekoliko kriterija visine, pri čemu najviši bonsaiji mogu biti visoki i do 60 cm.

Bonsai u prijevodu znači biljka u plitkoj posudi. Kad smo već kod posude, ona je također važna s estetskog stajališta, ukrašavat će naš interijer nekoliko godina.

Kako uzgajati bonsaije

Bonsaiji su minijaturne biljke koje daju pečat svakom interijeru. Djeluju veličanstveno i pouzdano. Predstavljaju hobi za njegovanje na nekoliko godina, možda i cijeli život. Od smokava (Ficus) mogu se oblikovati prekrasni i zanimljivi kultivari, a tko se već malo razumije, može oblikovati gotovo sve vrste bonsaija prema japanskim mjerilima. Iako su bonsaiji nastali još u staroj Kini, Japanci su ovu umjetnost doveli do savršenstva.

5 osnovnih stilova bonsaija:

• uspravan stil - ravno deblo
• slobodno uspravan stil - deblo je lagano valovito
• kosi stil - deblo je izrazito nagnuto na desnu ili lijevu stranu
• slobodno kosi stil - koso rastuće deblo s valovitom linijom
• polukaskadni stil - deblo je savijeno prema tlu ili približno vodoravno - vrh je iznad razine podnožja debla ili u istoj visini
• kaskadni stil - deblo se savija ispod razine tla, vrh debla leži ispod podnožja debla

Pogodan za oblikovanje je Ficus retusa i Ficus religiosa, to je zanimljiva vrsta Ficusa zahvaljujući korijenim naborima i deblu poput trbuščića. Ima razgranatu krošnju koja ima dobro postavljene glavne grane - osnovu za oblikovanje. Zimzelen je, neopadajući, s mnoštvom lišća koje ima kratke peteljke. Izrasta praktički izravno iz grana. Kora stabla je sivo-smeđa s nijansom zelene. Ficus možemo postaviti i na izravno sunce, ali ga moramo polako naviknuti kako se lišće ne bi opalilo. Zimi pak kao i svi Ficusi zahtijeva temperaturu iznad 14°C i bez propuha. Ova vrsta vrlo dobro podnosi rezidbu, pri dovoljno svjetla obrastaju i iz starijih izdanaka. Prištipaće se iza drugog lista, nakon stvaranja izdanka od 5 do 6 listova. Ovom redovitom rezidbom dobro postižemo sitno lišće. Pri odstranjivanju lista na grani bi trebao ostati mali komadić peteljke od lista. Ako ne ostane i deblo iz nekog razloga oštetimo, počet će iz njega curiti mlijeko. Ranu tretiramo gušćim latexom ili voskom za kalemljenje.

Supstrat za uzgoj Fikusa i bonsaia preporučuje se prilagoditi tako da na jedan dio dodamo 2 dijela sitnog šljunka, ili antuke ili perlita. Možemo također koristiti japansku glinu sušenu na suncu. Supstrat bi trebao biti dobro propustan. Ako imamo višu posudu za veću biljku, na dno stavljamo grublji šljunak od cca. 2 cm. Ako biljku presadimo, oprezno s zalijevanjem, kako bi grančica bila suha, ali da u posudi ne stoji voda. Prilikom presađivanja uvijek orezujemo korijenje. Sadnice Fikusa presađujemo svake godine, dvogodišnje biljke svake druge godine, a starije biljke nakon pet godina. Ako je hladnije vrijeme, zalijevamo manje, ako su pak temperature više, zalijevamo biljku češće, odnosno i prskamo. U vrijeme vegetacije možemo prihranjivati. U rujnu prihranjujemo kalijem. Pozor na zalijevanje tvrdom vodom, kalcij može naštetiti biljci. Kalcij iz vode eliminiramo dodavanjem treseta biljci. Možemo također zalijevati prokuhanu ohlađenu vodu.

Fikus će nam odlično prosperirati. Njegov zdrav izgled će nas radovati. Možemo napraviti i više bonsaia od jedne vrste i tako imati kolekciju zanimljivih oblika. Fikus najčešće oblikujemo u stil kaskade, dvostruko deblo, trostruko deblo, uspravni, stablo na kamenu, također oblike korijena. Krošnju pak u stil oblačića ili oblika kišobrana.

Općenito vrijede ova pravila:

• trudimo se postići što niži bonsai, idealan je omjer 1:7, tj. deblo stabla 2 cm, visina 14 cm
• prednostno uklanjamo jače grane jer ih je teže oblikovati. Ostavljamo slabije grane koje će dati bogatiji izgled krošnje
• uklanjamo prednje grane kako bi bio dobar pogled na deblo biljke i njen ukupni izgled
• uklanjamo jednu od grana koje idu previše pravilno jedna prema drugoj
• donji dio debla, otprilike 1/3 je potpuno bez grana
• glavna grana bonsaia je postavljena što niže i usmjerena nalijevo ili nadesno, uvijek blago naprijed
• pri pogledu odozgo grane bi trebale biti ravnomjerno raspoređene i ne bi si trebale zasjenjivati
• nakon obrezivanja krošnja bi trebala djelovati manje nego što će biti njen stvarni oblik
• grane se ne bi trebale dodirivati u blizini debla
• svaki rez je zahvat u biljku, uvijek joj damo vrijeme za regeneraciju, sljedeće rezove ponavljamo nakon 2 mjeseca