Lupin (vučji grah) je vrlo nezahtjevna, lijepa i korisna biljka.
Ukratko: Lupina (vučji grah) je nezahtjevna trajnica za sunčano ili polusjenovito mjesto s dubokim, propusnim tlom bez puno vapna. Sije se od otapanja tla najkasnije do lipnja, a uz predsjetvu kod kuće od veljače cvate već prve godine. Divlje lupine su otrovne, oplemenjene sorte su sigurne.
| Sjetva na otvorenom | od otapanja tla najkasnije do lipnja |
|---|---|
| Predsjetva kod kuće | od veljače |
| Početak cvatnje | od druge godine, uz predsjetvu već u prvoj |
| Tlo | duboko, propusno, bez puno vapna, podnosi kiselost |
Višegodišnji lupin (ponekad se naziva i narodno "vučji grah") je trajna biljka koja je k nama stigla iz Amerike i prilagodila se našoj klimi. Povremeno možemo vidjeti divlje lupine na sunčanim obroncima, gdje privlače blistavim bojama.
Vrlo ih lako možemo uzgajati i iz sjemena u vrtu, pogodni su i za rezanje - vrlo lijepo djeluju u kombinaciji s livadskim cvijećem. Najprikladniji su za tu svrhu vjerojatno polucvjetajući cvjetovi, koji postupno cvjetaju prema vrhu i tako izdrže nekoliko dana.
U vrtu možemo uzgajati kulturne i divlje lupine, pri čemu oplemenjeni obično budu kompaktniji i imaju velike cvjetove u najrazličitijim bojama. Divlji lupini su uz to otrovni.
Pozor, divlji lupini sadrže veliku količinu otrovnih tvari - već nekoliko sjemenki može izazvati smrtnu otrovu, otrovan je i ostatak biljke. Oplemenjeni kultivari su međutim potpuno sigurni, često se koriste kao vrijedna hrana za stoku i razmišlja se i o njihovoj upotrebi u ljudskoj prehrani.
Stanište i njega
Za lupin biramo sunčano stanište (ne izrazito cjelodnevnu žegu), podnosi i poluzasjenjena mjesta. Tlo bi trebalo biti duboko i propusno, bez velike količine vapna.
Lupin ima sposobnost vezivanja atmosferskog dušika i obogaćivanja tla njime, čime znatno poboljšava njegovu kvalitetu. Uz to ne treba dodatno gnojidbu dušikom.
Ako imate kiselje tlo, lupinu će vam se dobro razvijati - za razliku od većine biljaka naime vučji grah podnosi kiselost vrlo dobro. Ako je tlo siromašnije, lupinima će koristiti povremeno gnojenje, osobito fosforom i mikroelementima.
Lupin uzgajamo najčešće iz sjemena, koje sijemo od otapanja tla najkasnije do lipnja. Kod kuće ga možemo presaditi već od veljače, možemo se tako dočekati cvijeta već u prvoj godini, inače cvjeta tek od druge godine.
Lupin je u vrijeme cvjetanja nezaobilazni dominantni element vrta. Možemo ga sijati soliterski, u grupicama ili u kombinaciji s nižim cvjetnim biljkama.
Lupini blistaju bojama
Vučji grah možete nabaviti u najrazličitijim bojama i njihovim nijansama. Najčešće kod divljih lupina je plava i modrolubičasta, oplemenjeni kultivari se međutim mogu naći gotovo u svim bojama - bijeloj, žutoj, različitim nijansama ružičaste i crvene pa do spomenute plave ili ljubičaste.
Dostupne su i različite mješavine boja, koje nakon sadnje stvaraju šarene grupice. Ako uklonite odcvjetale cvjetove, dobro vitalna biljka uspijeva cvjetati još jednom. Čak i prije ili nakon cvjetanja lupini su dekorativni svojim lišćem.
Mislite na nadolazeću sezonu, kupujte sjeme cvijeća već sada!
Napisala Eliška Kadlecová