Kako do zdravih ruža 1/2

Ruže (lat. Rosa) s pravom se smatraju kraljicama cvijeća. Ove grmolike biljke pripadaju obitelji ružovki (lat. Rosaceae). Rastu na sjevernoj polutki Zemlje, prvenstveno u područjima umjerenog klimatskog pojasa. Postoji više od 100 botaničkih vrsta. Uzgojenih hibrida ima bezbroj. Ruže se dijele u nekoliko skupina. Skupina botaničkih ruža obuhvaća izvorne vrste ruža koje rastu u divljini. Uglavnom se radi o razgranatim bujnim grmljem s jednostavnim cvjetovima. Druga velika skupina ruža su mnogocvjetne ruže, ovdje spadaju ruže iz podskupine Floribunda i Polyantha. Floribunde imaju na jednom izdanku oko 4 - 9 cvjetova promjera 6 - 9 cm. Polyanthe imaju na jednom izdanku još više cvjetova, ali njihova veličina je samo 3 - 5 cm. Grmolike ruže rastu uspravno minimalno do visine 1,2 m, obično su to oko 2 - 3 metra. Kao što i sam naziv govori, penjačice se penju i njihovi izdanci mogu narasti do duljine oko 2 - 4 metra. Izdanci su slabi i potrebno ih je privezati uz potpornje. Velikocvjetne ruže obuhvaćaju dvije podskupine - Čajevke i velikocvjetne Floribunde. Ruže iz podskupine čajevki narastu do visine oko 50 - 120 cm. Izdanci su uspravni, na njihovim vrhovima cvjetaju puni cvjetovi koji mogu imati promjer 9 - 14 cm. Pupoljci ovih ruža su čvrsti, stoga su pogodni i za rezanje. Skupina velikocvjetnih floribundi slična je čajevkama, samo što na jednom izdanku izrasta više cvjetova. Upravo velikocvjetne ruže najčešće se uzgajaju u vrtovima kao ukrasne biljke. Zanimljivost su i pustinjske ruže. U našoj ponudi pronaći ćete nekoliko vrlo lijepih predstavnika velikocvjetnih ruža.

Koje sorte ruža možete nabaviti kod nas?

Velikocvjetna grmolika ruža Karina može narasti do visine čak 1,2 metra. Njezini cvjetovi imaju tamnoroza boju i intenzivno mirišu. U ponudi je i tamnoCRVENA velikocvjetna grmolika ruža s istim parametrima rasta. Zanimljiva je velikocvjetna grmolika ruža nazvana Big Purple - Ludmila s neobično ljubičastim cvjetovima. Ružičaste cvjetove ima velikocvjetna grmolika ruža s poetičnim imenom The Queen Elizabeth. Konstrukcije možete uljepšati pomoću velikocvjetne penjačice nazvane Heidelberg. Izdanci penjačice Heidelberg mogu narasti do duljine oko 2 - 3 metra. Ova ruža cvjeta crvenim cvjetovima.

Gdje posaditi ruže da budu zaista prekrasne?

Ruže vole svjetla staništa, posebno velikocvjetnim ružama pogoduje kada su zaštićene od podnevne vrućine sunca. Dobru uslugu uzgajivačima učinit će stabla čija će sjena ruže zaštititi od sunčevih zraka preko podneva. S druge strane treba paziti da ruže ne budu posađene preblizu stabala, jer bi im ona oduzimala potrebne hranjive tvari. Neprimjereno je saditi ruže u blizinu breza, javorova, jasena i brijestova. Drugi razlog zašto ne saditi ruže u blizini visokog drveća jest taj što se preko njihova lišća na tlo slijeva samo djelić vode te bi ruže patile od njezina nedostatka. Na kosim terenima biramo mjesta koja su okrenuta prema jugozapadu ili zapadu, uvijek izbjegavamo smještaj ruža na sjevernoj strani. Ovdje bi ruže više patile od bolesti, slabo bi sazrijevale i u zimi bi stoga mogle biti oštećene mrazom. Ruže posađene na vrtu ne bi trebale biti u susjedstvu s jagodama, salatom i drugim sitnim kulturama. Glavni razlog je potreba čestog kemijskog prskanja ruža protiv štetočina upravo u vrijeme kada te kulture sazrijevaju. Ruže ne vole stalne propuhe, ali ni previše zatvoreno stanište. Idealno je mjesto s dovoljno svježeg zraka. Dovoljna količina zraka je i svojevrsna prevencija u borbi protiv bolesti i štetočina kod ruža. Ruže bi se trebale saditi u lakše, duboko, pjeskovito-ilovasto tlo koje može nakon zalijevanja dobro zadržati vlagu. Za dovoljnu količinu hranjiva u tlu ruže će svojim uzgajivačima uzvratiti prekrasnim cvjetovima. Svoju ljepotu ruže ne bi pokazale u teškim glinenim tlima koja su blatnjava, trajno namočena, previše kamenita ili vrlo suha. Ako parcela ne nudi primjereno tlo, moguće ga je poboljšati dodavanjem treseta ili komposta. Previše laka i propusna tla se prije sadnje obogaćuju zrelim kompostom, busenicom pomiješanom s glinom. U previše propusna tla potrebno je češće dodavati hranjiva, jer se brzo ispiru u niže slojeve zemlje gdje ih korijenje ruža više ne doseže. Ruže lijepo rastu u tlu s pH u rasponu 5,5 - 6,5.

Mjesto odabrano, vrijeme je za sadnju ruža...

Ruže se isporučuju u obliku sadnica prelivenih voskom kako ne bi previše isušile tijekom transporta, ali se ipak ponekad dogodi da su sadnice naborane. Kod takvih sadnica pomaže potapanje cijele biljke u mlakovitu vodu na otprilike 24 sata. Potapanje sadnica ruža u vodu prije sadnje, na otprilike 2 sata, općenito se preporučuje i na pakiranjima. Ruže ne bi trebalo saditi preblizu jedna drugoj kako si ne bi smetale i zasjenjivale se. Praznine između ruža također ne izgledaju lijepo, u njima se zadržava korov i sunce previše isušuje okolinu biljaka. Optimalna udaljenost najčešće je navedena na pakiranju i ovisi o rastu biljaka. Kod velikocvjetnih ruža navodi se sadna udaljenost od otprilike 50 cm. Penjačice se moraju saditi uz potpore na udaljenosti od otprilike 50 cm jedna od druge. Kao najpovoljnije razdoblje za sadnju ruža općenito se smatra vrijeme između listopada i travnja. Jedino ograničenje za sadnju ruža je smrznuto tlo i očekivanje jačih mrazeva ubrzo nakon sadnje. Sadnja u jesen i u proljeće ima svoje prednosti i nedostatke. Ruže zasađene u jesen razvijaju još prije dolaska zime sitne korijene zahvaljujući kojima ruže u proljeće ranije počinju rasti. Biljka ranije dobiva vodu, stoga je niža opasnost od njezina isušivanja. Rizik jesenske sadnje je taj što obično ubrzo nakon sadnje dolaze jači mrazevi koji mogu oštetiti nesazrele biljke. Ovom se riziku uzgajivač može izmaći kupnjom sadnica tek u proljeće. Zamka proljetne kupnje i sadnje ruža je uži izbor i nužnost čekanja da tlo nakon zime dovoljno odmrzne i osuši se. Ruže se ne bi smjele saditi u mokro i ljepljivo tlo jer bi moglo doći do trulenja korijena.

Hop s ružom u jamu...

Ruže sadite u pripremljene jame tako da vrat ruže (mjesto cijepljenja) bude oko 5 cm ispod razine tla. Korijenje slobodno rasporedite u jami i polako ga zatrpavajte zemljom. Povremeno nježno protreste ružu kako bi se zemlja prosula i u prazne šupljine. Jamu zatrpajte otprilike do 2/3 i zatim temeljito ugažite kako bi zemlja potpuno prianjala uz korijenje. Temeljito zalijte!!! Nakon što se voda potpuno upije, dopunite zemlju do ruba jame i ponovno blago ugažite. Nakon jesenske sadnje, zemlju nagrnite što više kako bi zaštitili biljku od mraza. U proljeće nagrnuta zemlja štiti ruže od pretjerane sunčeve svjetlosti i isušujućih vjetrova. Kod proljetne sadnje potrebno je zemlju pažljivo ukloniti nakon oko 3 tjedna kako bi ruže mogle početi rasti. Uklanjanje zemlje provodite vrlo pažljivo kako ne biste oštetili pupajuće izdanke. Za suha vremena zalijte tek posađene ruže u intervalima od oko 5 - 6 dana. Nakon proljetne sadnje ruže skratite na dužinu od oko 15 cm. Penjačice se sade na isti način. Mjesto cijepljenja može biti i do 10 cm ispod zemlje kako bi se spriječilo eventualno izbijanje divljih izdanaka. Kod sadnje penjačice uz zid iskopajte jamu oko 50 cm od zida kako bi ruže imale dovoljno vlage. Ruža se u iskopanu jamu sadi koso tako da izdanci budu usmjereni prema zidu. Kao i velecvjetne ruže, i penjačice nakon sadnje nagrnite zemljom kako biste ih zaštitili od nepovoljnih vremenskih utjecaja.